Nedjelja, 26 Listopad 2014
 
   
Glavni Izbornik
Naslovnica
Tražilica
Da se ne zaboravi
Vijesti
Web Linkovi
Povijest
NK Sloga Prud
Župni ured
Mjesni odbor
Sponzori
Oglasi
Forum
Etno baština
Akcija
TV program
Video
Snimak Pruda
Kontakt
Brzi pregled Galerije
 
 
 
 
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
Najnovije vijesti


RATNI ZLOČINCI BOSANSKE POSAVINE

Ratni zločinci Bosanske Posavine!!!

 

BOŽIĆ, MARKO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") četvrtog mitraljeskog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOŽIĆ, RADE, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOŽIĆ, NIKO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Gore (općina Orašje), pripadnik četvrtog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede, koncem 1991. godine bio nazočan sastanku Srba iz sela Bukove Grede koji se održao u tom selu u kući Joce Božića, a kojeg je vodio s Anđelkom Gavrićem. Tijekom sastanka dogovorio da skupa s Anđelkom Gavrićem i Vukašinom Božićem osigura nabavku i dopremu naoružanja i streljiva u selo. Na tom sastanku imenovan zapovjednikom četvrtog odjeljenja mjesne postrojbe srpskih snaga, na razini voda. Vojnu opremu i naoružanje zaduživao od pripadnika JNA u selima Pelagićevu (u dva navrata) i Obudovcu (jednom).

BOŽIĆ, ŽIVKO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") četvrtog odjeljenja BST-a (bestrzajni topovi) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOŽIĆ, VLAJKO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) prvog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOŽIĆ, JOVO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog odjeljenja BST-a (bestrzajni topovi) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOŽIĆ, PERO, (Petko), zvani Poštar, Srbin, muškarac, rođen 1954. godine, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik četvrtog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

BOŽIĆ, MILE - Srbin, muškarac, zapovjednik prvog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane "dobrovoljački odred", iz sela Donja Dubica (općina Odžak).

BOŽIĆ, PERICA, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik četvrtog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

BOŠKOVIĆ, JOVAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

BOGDANOVIĆ, MILOŠ, Srbin, muškarac, tajnik za narodnu obranu općine Bosanski Šamac, zajedno sa čelnicima SDS-a općine Orašje Lazom Mirkićem i Acom Ristićem iz Orašja te čelnicima SDS-a iz Bosanskog Šamca Blagojem Simićem, Mirkom Jovanovićem i Draganom Đorđevićem zvanim Crni (zapovjednikom postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci koji su došli iz Srbije) u selu Donji Žabar 19.04.1992. godine sudjelovao sastanku na kojem je predstavnicima legitimne vlasti općine Orašje priopćeno, da su Srbi osnovali "Srpsku opštinu Orašje" u sastav koje ulazi i dio grada Orašja, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općina Bosanski Šamac i Orašje.

BOGDANOVIĆ, MILOŠ, (Joco), Srbin, muškarac, iz sela Tišine (općina Bosanski Šamac), pripadnik Vojne policije JNA, od studenoga 1991. godine pripadnik diverzantske postrojbe JNA koja je od 29.11.1991. pa do 01.04.1992. godine na prostoru općine Bosanski Šamac (većinom na užem prigradskom i gradskom pojasu) izvela 23 diverzantsko-teroristička djela, kojima su eksplozivnim napravama oštetili ili porušili veći broj dalekovodnih stupova (na magistralnim putovima elektroenergetske mreže), most na rijeci Savi, željezničku prugu Bosanski Šamac - Sarajevo, atomsko sklonište u krugu poduzeća "Hrana-produkt", privatne objekte u vlasništvu Hrvata, itd., odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

BOGDANOVIĆ, BORO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane I. dobrovoljački odred iz sela Batkuše (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

BOGDANOVIĆ, MILAN, zvani Šole, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

BOGDANOVIĆ, MARKO, zvani Baćan, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

BOGDANOVIĆ, MILE, zvani Mile Tragedija, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci pristigle početkom 1992. godine na prostor općine Bosanskog Šamca iz Srbije, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

BOGDANOVIĆ, ?, Srbin, muškarac, kao pripadnik postrojbe JNA pod zapovjedništvom kapetana JNA Miroslava Radića sudjelovao 16.04.1992. godine u napadu na selo Gornje Kolibe kada je ubijeno najmanje deset starijih osoba, Hrvata i Muslimana, mještana tog sela, te ubio (zaklao) teško ranjenog Ibrahima Mašića, kojeg su prethodno pripadnici postrojbe srpskih snaga uhitili i na ulazu u njegovu kuću teško ozljedili pucajući u njega vatrenim oružjem.

BOJANIĆ, MIROSLAV, Srbin, muškarac, pripadnik srpskih snaga, neutvrđenog dana tijekom svibnja/lipnja 1992. godine, zajedno s Tihomirom Stojčićem iz logora kojeg su pripadnici srpskih snaga osnovali u Starom mlinu na rijeci Vijaka (općina Prnjavor), odveo jednu zatočenu Hrvaticu te je silovao u obližnjoj vikendici, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

BOROJEVIĆ, VELJO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") četvrtog mitraljeskog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOROJEVIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, zapovjednik drugog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOROJEVIĆ, MILENKO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOROJEVIĆ, BORISLAV, (Ilija), Srbin, muškarac, rođen 1966., iz Donje Dubice (općina Odžak), član srpskog Kriznog štaba općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

BOROJEVIĆ, MIROSLAV, Srbin, muškarac, pripadnik (snajperist) trećeg odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOROJEVIĆ, ZLATKO, (Ilija), Srbin, muškarac, rođen 1962., iz Donje Dubice, član srpskog Kriznog štaba općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

BOROJEVIĆ, RACO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOROJEVIĆ, MILIVOJE, (Jovo), Srbin, muškarac, rođen 1969., iz Donje Dubice, član srpskog Kriznog štaba općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

BOROJEVIĆ, BOGDAN, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOROJEVIĆ, MILENKO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) drugog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOROJEVIĆ, LJUBO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

BOROJEVIĆ, ILIJA, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOROJEVIĆ, STEVO, Srbin, muškarac, zapovjednik četvrtog mitraljeskog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOROJEVIĆ, MIROSLAV, (Ilija), Srbin, muškarac, rođen 1967., iz Donje Dubice, član srpskog Kriznog štaba općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

BOROJEVIĆ, BORISLAV, Srbin, muškarac, zapovjednik drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BOROJEVIĆ, VOJISLAV, Srbin, muškarac, vozač lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

BRIČIĆ, MILORAD, Srbin, muškarac, iz sela Lončara (općina Orašje), pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga, tijekom 1992. godine počinio zločine nad Hrvatima i Muslimanima na prostorima općine i grada Brčkoga.

BUDIŠIĆ, VLADO, Srbin, muškarac, iz Dervente, pripadnik srpskih snaga, osobno u više navrata dolazio u logor kojeg su pripadnici srpskih snaga osnovali u Starom mlinu na rijeci Vijaka (općina Prnjavor), te premlaćivao zatočenike, a napose Muslimana Ahmeta Bundevicu kojeg je 11.06.1992. godine, zajedno s još jednim pripadnikom srpskih snaga, tukao od 22,00 sata pa sve do oko ponoći i usmrtio, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

BUGAROV, ŽELJO, Srbijanac, muškarac, iz Beograda (Srbija), odd veljače 1992. godine kao pripadnik paravojne postrojbe zvane Beli orlovi boravio na prostoru općine Bosanski Brod, u selu Vinska. Pripadnici ove srpske postrojbe sustavno zlostavljali hrvatsko pučanstvo, pljačkali imovinu (posebice skupocjene alate i elektronske uređaje), odvozili u Srbiju. Prema neprovjerenoj obavijesti poginuo tijekom 1992. godine na prosotru sela Liješće (općina Bosanski Brod), a njegovo tijelo prevezeno najprije u zapovjedno mjesto 17. korpusa JNA u selo Podnovlje (općina Doboj), a odatle helikopterom JNA u Beograd.

BUKAVICA, BORO, Srbin, muškarac, iz Prnjavora, pričuvni kapetan JNA, tijekom travnja 1992. godine bio zapovjednikom jedne od postrojbi srpskih snaga koje su sudjelovale u agresiji na općinu i grad Derventu, osobno je 26.04.1992. godine predvodio skupinu podređenih pripadnika srpskih snaga u pretresu kuća Hrvata i Muslimana u derventskom naselju Kukavice (jugoistočni dio grada Dervente), veći broj Hrvata i Muslimana uhitili i odveli u selo Kalanderovce gdje su ih ispitivali, a oko 19,00 sati odveli u grad Prnjavor i zatočili u dvorištu zgrade policijske postaje. Nakon tri dana (bez jela i pića), uhićenike odvoze u srpski logor u Starom mlinu na rijeci Vijaka (općina Prnjavor). Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

BUMBIĆ, RADOVAN, (Mihajlo), Srbin, muškarac, rođen 1932., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog štaba općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

BURIĆ, ŽELJKO - Srbin, muškarac. Pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac. Odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

CVIJANOVIĆ, MLADEN, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik trećeg odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

CVIJANOVIĆ, ČEDO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik drugog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

CVIJANOVIĆ, AĆIM, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik trećeg odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

CVIJANOVIĆ, RANKO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik trećeg odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

CVIJANOVIĆ, BRANO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik drugog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

CVIJANOVIĆ, JOVO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik drugog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

CVIJANOVIĆ, DRAGO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik drugog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

CVITKOVIĆ, BRANO, (Niko), Srbin, muškarac, kao pripadnik postrojbe srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine. Ubijen je velik broj civila Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

CVJETIĆ, ĐURO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ČAJEVIĆ, MILOŠ, (Sreten), Srbin, muškarac, u logoru Luka u gradu Brčkom ubijao zatočene Hrvate i Muslimane, a posebno uživao puštajući pse (dobermane) na njih.

ČAJIĆ, SPASOJE, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ČAJIĆ, MIŠO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ČAJIĆ, MILORAD, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ČAJIĆ, VESELIN, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") četvrtog mitraljeskog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ČANČAREVIĆ, SAVO, Srbin, muškarac, jedan od zpovjednika Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ČAUŠANIN, PETAR, Srbin, muškarac, časnik za sigurnost u vojarni JNA "Zdravko Čelar" u Derventi, aktivno podržavao nastojanja SDS-a za teritorijalnim odvajanjem prostora općine Derventa u kojima Srbi žive u većini i osnivanje 'srpske općine Derventa' sa sjedištem u gradskom naselju Čardaku.

ČEČAVAC, ZORAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

ČEČAVAC, VOJO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ČEČAVAC, MIRKO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ČELAR, ZORAN, Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne srpske postrojbe sudjelovao tijekom 1991. godine u priprema, a tijekom 1992. godine u provedbi agresije i ratnih zločina nad Hrvatima općine Bosanski Brod, napose nad Hrvatima iz sela Donjih i Gornjih Vrela; osobno sudjelovao u prvom pretresu kuća Hrvata u selu Donjim Vrelima 28.03.1992. godine; nakon ovog pretresa slijedila su maltretiranja Hrvata sela Donjih Vrela, paljenje kuća, pljačka imovine it.d. Na pravoslavni Uskrs (koncem travnja) 1992. godine, u večernjim satima, skupa s ostalim pripadnicima lokalne srpske postrojbe zastrašivao Hrvate sela Donjih Vrela pucajući iz pješačkog oružja po njihovim kućama; pripadnici lokalne postrojbe srpskih snaga kojoj je pripadao počinili su 11., 12. i 13.05.1992. godine masovni zločin nad Hrvatima sela Donjih Vrela kada su na razne načine ubili deset uglavnom starijih osoba, a sve obiteljske kuće Hrvata paljenjem uništili.

ČELIKOVIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ČELIKOVIĆ, PERO, zvani Crni, Srbin, muškarac, rođen u selu Brvniku (općina Bosanski Šamac), stalno nastanjen u Vukovaru (Republika Hrvatska), pripadnik Vojne policije JNA, a potom pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci, od studenoga 1991. godine pripadnik diverzantske postrojbe JNA koja je od 29.11.1991, pa do 01.04.1992. godine na prostoru općine Bosanski Šamac (većinom na užem prigradskom i gradskom pojasu) izvela 23 diverzantsko-teroristička djela, među kojima su eksplozivnim napravama oštetili ili porušili veći broj dalekovodnih stupova (na magistralnim putovima elektroenergetske mreže), most na rijeci Savi, željezničku prugu Bosanski Šamac - Sarajevo, atomsko sklonište u krugu poduzeća "Hrana-produkt", privatne objekte u vlasništvu Hrvata, itd. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac. Tijekom 1992. godine počinio je razne zločine nad Hrvatima i Muslimanima i na području općine i grada Orašja.

ČURČIĆ, (DUŠAN) MILAN, Srbin, muškarac, iz sela Lončara (općina Orašje), kao član jedne od četiriju tenkovskih posada srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinili bezbrojne ratne zločine protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkana imovina, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

ĆERIĆ, NEDELJKO, Srbin, muškarac, iz grada Bosanskog Broda, tijekom ožujka 1992. godine, kao pripadnik lokalnih srpskih snaga, boravio na prostoru sela Liješća i sudjelovao u agresiji i ratnim zločinima nad civilima općine Bosanski Brod.

ĆERIĆ, SAŠA, (Nedeljko), Srbin, muškarac, iz Bosanskog Broda, tijekom ožujka 1992. godine, kao pripadnik lokalnih srpskih snaga, boravio na prostoru sela Liješća i sudjelovao u agresiji i ratnim zločinima nad civilima općine Bosanski Brod.

ĆESIĆ, RANKO, Srbin, muškarac, pripadnik srpskih snaga, sudjelovao tijekom 1992. godine u zločinima nad Hrvatima i Muslimanima zatočenima u srpskom logoru zvanom Luka u gradu Brčkom, počinio veći broj ubojstava (strijeljanjem); 08.05.1992. godine oko sat vremena iz hangara izvodio po dva-tri nasumce odabrana zatočenika i odmah potom strijeljao - za sat vremena postrijeljao je 40 do 50 zatočenih civila. Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Den Haagu podigao je 25. srpnja 1995. godine optužnicu protiv njega za počinjene ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj posavini, a pogotovo u gradu Brčkom.

ĆULAPOVIĆ, MILOŠ, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ĆORKOVIĆ, JASNA, Srbijanka, ženska osoba, iz Kraljeva (Srbija), od veljače 1992. godine kao pripadnica paravojne postrojbe zvane Beli orlovi boravila na prostoru općine Bosanski Brod, u selu Vinska; pripadnici ove srpske postrojbe sustavno su zlostavljali hrvatsko pučanstvo koje je živjelo na tom prostoru, pljačkali imovinu (posebice skupocijene alate i elektronske uređaje) i odvozili u Srbiju.

DRAGOSAVLJEVIĆ, DUŠAN, Srbin, muškarac, iz Bosanskog Broda, kao zapovjednik štaba TO-a općine Bosanski Brod zajedno sa Slobodanom Marijanovićem, Zoranom Ževićem i Mihajlom Sremcem tijekom listopada 1991. godine osnovao paravojnu skupinu od 134 naoružane osobe srpske nacionalnosti s prostora općine Bosanski Brod, nazvane "Bosanskobrodski srpski bataljon".

DERVENIĆ, MILORAD, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") drugog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DERVENIĆ, SVETOZAR, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") drugog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DERVENIĆ, VLADO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") drugog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DERVENIĆ, SVETOZAR, (Rade), Srbin, muškarac, rođen 1955., iz Donje Dubice (općina Odžak), član srpskog Kriznog štaba općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

DERVENIĆ, RADE, Srbin, muškarac, zapovjednik četvrtog odjeljenja BST-a (bestrzajni topovi) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DERVENIĆ, MAKSIM, (Rade), Srbin, muškarac, rođen 1950., iz Donje Dubice, član srpskog Kriznog štaba općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

DERVENIĆ, RADE (stariji), Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") četvrtog odjeljenja BST-a (bestrzajni topovi) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DERVENIĆ, DUŠKO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) drugog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DERVENIĆ, BORISLAV, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") prvog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DERVENIĆ, MAKSIM, Srbin, muškarac, 'četni starješina' lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DESPIĆ, DESPO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane I. dobrovoljački odred iz sela Batkuše (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

DIZDAREVIĆ, NUSRET, Musliman, muškarac, pričuvni kapetan JNA, kao pripadnik srpskih snaga odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

DOŠLJIĆ, IBRAHIM, Musliman, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

DRAGIĆ, BRANKO, Srbin, muškarac, pripadnik (snajperist) trećeg odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DRAGIĆ, ŽIVKO, Srbin, muškarac, bolničar drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DRAGIĆ, LJUBO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog odjeljenja BST-a (bestrzajni topovi) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DRAGIĆ, TOMISLAV, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DRAGIĆ, ANDRIJA, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija" na puškomitraljezu) prvog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DRAGIĆ, PREDRAG, Srbin, muškarac, pripadnik (nišandžija) četvrtog mitraljeskog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DRAGOJLOVIĆ, SPASOJE, (Stanko), Srbin, muškarac, rođen 1924., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

DRAGOJLOVIĆ, RADOSLAV, (Ljubomir), Srbin, muškarac, rođen 1964., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

DRAGOJLOVIĆ, SRETKO, (Spasoje), Srbin, muškarac, rođen 1952., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

DRAKUL, SIMO, Srbin, muškarac, iz Dervente, policajac, prema izjavama svjedoka u selu Kalenderovcima Gornjim provodio istražne radnje nad osobama s prostora općine Derventa koje su dovodili u to selo. Nakon provedenih istraga uhićenike upućivali u neki od logora koje su pripanici srpskih snaga osnovali na prostoru općina Dervente, Doboja, Prnjavora... Osobno je 26.04.1992. godine proveo istragu nad većim brojem Hrvata i Muslimana, civila iz derventskog jugoistočnog naselja Kukavica, a potom, istog dana, oko 19,00 sati, izdao nalog pripadnicima srpskih snaga da ih ovedu u Prnjavor u tamošnju policijsku postaju.

DRINIĆ, GAVRO, Srbin, muškarac, iz Modriče, predsjednik modričkog ogranka političke stranke 'SK, Pokret za Jugoslaviju', tijekom 1991. sudjelovao u pripremi, a 1992. godine u provedbi agresije na Hrvate i Muslimane općine Modriča; osobno određivao osobe koje su u selu Skugriću Gornjem provodile istragu nad uhićenim Hrvatima i Muslimanima, tijekom kojih su uhićenici fizički maltretirani i mučeni.

DRINIĆ, PREDRAG, Srbin, muškarac, kao zamjenik vojnog tužitelja na prostoru tzv. Republike Srpske odgovoran za ratne zločine počinjene tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

DUŠANIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, teklić lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DUŠANIĆ, PREDRAG, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

DUŠANIĆ, ĐORĐO, zvani Džaltara, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

DUJMUŠIĆ, DARKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

DŽOMBIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ĐEKIĆ, ZORAN, Srbin, muškarac, iz sela Kožuha (opć. Doboj), kao pripadnik srpskih policijskih snaga sudjelovao u pljački imovine protjeranih Hrvata na području dobojskih sela Bukovca i Kožuha.

ĐEKIĆ, ZDRAVKO, zvani Džeri, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

ĐORĐEVIĆ, DRAGAN, zvani Crni, Srbin, muškarac, zapovjednik postrojbe srpskih snaga zvanih Šešeljevci pristiglih početkom 1992. godine na prostor općine Bosanski Šamac iz Srbije. Skupa s čelnicima SDS-a općine Orašje Lazom Mirkićem i Acom Ristićem iz Orašja te čelnicima SDS-a iz Bosanskog Šamca Blagojem Simićem, Mirkom Jovanovićem i Milošem Bogdanovićem sudjelovao 19.04.1992. godine u selu Donjem Žabaru na sastanku na kojem je legitimnim predstavnicima vlasti općine Orašje priopćeno, da su Srbi osnovali "Srpsku opštinu Orašje" u sastav koje ulazi i dio grada Orašja. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općina Bosanski Šamac i Orašje. Njemu potčinjeni pripadnici srpskih snaga sudjelovali u oružanom napadu na oraška sela Jenjić, Kopanice i Vidovice. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine. Ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane kuće, porušeni su svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda; u selu Vidovicama, oko 01.05.1992. godine, na križ živog razapeli Hrvata Josu Kneževića, prosvjetnog djelatnika iz tog sela, potom ga natovarili na kamion JNA i vozeći ga tako razapetog po selu mučili sve dok nije izdahnuo.

ĐORĐIĆ, DIMITRIJE, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ĐORĐIĆ, GORAN, (Dimitrije), Srbin, muškarac, iz Bosanskog Šamca, od studenoga 1991. godine bio pripadnik diverzantske postrojbe JNA koja je od 29.11.1991., pa do 01.04.1992. godine na prostoru općine Bosanski Šamac (većinom na užem prigradskom i gradskom pojasu) izvela 23 diverzantsko-teroristička djela, u kojima su eksplozivnim napravama oštetili ili porušili veći broj dalekovodnih stupova (na magistralnim putovima elektroenergetske mreže), most na rijeci Savi, željezničku prugu Bosanski Šamac - Sarajevo, atomsko sklonište u krugu poduzeća "Hrana-produkt", privatne objekte u vlasništvu Hrvata, itd.

ĐUKIĆ, ILIJA, zvani Savić, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane I. dobrovoljački odred iz sela Batkuše (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ĐUKIĆ, ŽIVKO, zvani Žiža, Srbin, muškarac, iz sela Skugrića Gornjeg (općina Modriča), kao pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Skugrića Gornjeg, skupa s drugim pripadnicima srpskih snaga među kojima je bio i Veljko Lukić (mlađi), sudjelovao 04.05.1992. godine u agresiji nad civilnim pučanstvom nastanjeno selo Riječane Gornje (općina Modriča) i ubili najmanje dva civila hrvatske nacionalnosti.

ĐURĐEVIĆ, MIHAJLO, Srbin, muškarac, rođen u selu Tišini (općina Bosanski Šamac), stalno nastanjen u Beogradu (Srbija), po činu pukovnik JNA na dužnosti inspektora glavne inspekcije SSNO-a (Savezni sekretarijat za narodnu obranu), tijekom 1992. godine od zapovjednih struktura general-štaba JNA zadužen za koordinaciju određenih vojno-političkih aktivnosti u okviru okupacije Bosanske posavine. Na radnom sastanku sa zapovjednicima JNA koji su sudjelovali u agresiji na općinu Orašje, 21.05.1992. godine, naznačio glavne ciljeve srpske borbe: "... opstanak srpstva na prostoru gdje živi i konačno ujedinjenje svih Srba..."

ĐURĐEVIĆ, SAVO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ĐURĐEVIĆ, STANKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ĐURIĆ, BORO, Srbin, muškarac, iz sela Klakar (općina Bosanski Brod): nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod, Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga je za dozapovjednika temeljne srpske postrojbe (zvane četa) sastavljene od Srba, mještana sela Klakara (Donjeg i Gornjeg).

ĐURIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, zapovjednik trećeg odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ĐURIĆ, RADE, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ĐURIĆ, RAJKO, zvani Truman, Srbin, muškarac, iz sela Donje Dubice (općina Odžak), predsjednik općinskog ogranka SDS-a za selo Donju Dubicu, tijekom druge polovice 1991. godine imenovan zapovjednikom lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred iz sela Donje Dubice (općina Odžak). S ciljem što kvalitetnijeg vojnog ustrojavanja, naoružavanja, opremanja i vojnog obučavanja, izravno se povezao s 'izmještenim zapovjednim mjestom' 17. korpusa JNA u selu Pelagićevu (općina Gradačac) kojim je zapovijedao potpukovnik JNA Stevan Nikolić zvani Kriger. Sredinom veljače 1992. godine zajedno sa svojom skupinom pripadnika srpskog Dobrovoljačkog odreda iz odžačkog sela Donje Dubice pridružio se pripadnicima "Srpskog dobrovoljačkog odreda" (u odorama JNA) iz sela Crkvine i "Srpske milicije" (u odorama tadašnje policije), koji su na magistralnom putu Bosanski Šamac - Modriča - Sarajevo, u mjestu Pisarima (općina Bosanski Šamac), naoružani automatskim oružjem, zaustavljali cestovni promet i organizirali nezakonitu naplatu cestarine. Poginuo je 19.04.1992. godine na lokalitetu Struke (općina Odžak) u oružanom okršaju s pripadnicima TO-a općine Odžak.

ĐURIĆ, MILIVOJE, Srbin, muškarac, zamjenik zapovjednika lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ĐURIĆ, ČEDO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ĐURIĆ, PETAR, Srbin, muškarac, zapovjednik drugog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ĐURIĆ, MILIVOJE, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužilac) četvrtog mitraljeskog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ĐURIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ĐURIĆ, LJUBIŠA, Srbin, muškarac, zapovjednik prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ĐURIĆ, ŽELJKO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog odjeljenja BST-a (bestrzajni topovi) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ĐURIN, IVAN, Srbin, muškarac, iz Dervente, kapetan JNA, prema izjavama svjedoka zamijećen je 12.05.1992. godine u dvorištu Veterinarske postaje u Derventi, gdje je doveden veliki broj uhićenih civila, Hrvata i Muslimana s prostora grada i općine Derventa, kada su pripadnici srpskih snaga fizički maltretirali uhićenike i najmanje dvojicu ubili; tijela ubijenih bačena su u rijeku Ukrinu. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

FALADŽIĆ, RADOSLAV, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

GAJIĆ, MAKSO, (Boško), Srbin, muškarac, kao član jedne od četiriju tenkovskih posada srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

GAJIĆ, MILORAD, (Miloš), Srbin, muškarac, sredinom travnja 1992. godine od svog zapovjednika Nike Perića imenovan zapovjednikom jednog od tri voda lokalne srpske postrojbe iz sela Donjeg Žabara. Sudjelovao je 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

GAJIĆ, SLOBODAN, (Cvjetin), Srbin, muškarac, kao pripadnik postrojbe srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

GANILOVIĆ, DAVOR, Srbin, muškarac, predsjednik gradskog odbora SDS-a u Orašju, nakon prvih višestranačkih općinskih izbora imenovan tajnikom Skupštine općine Orašje, od svojih nalogodavaca izabran za jednog od onih koji trebaju ostvariti velikosrpsku politiku na prostoru općina Orašje.

GATANOVIĆ, MILE, Srbin, muškarac, pripadnik srpskih snaga, tijekom 1992. godine počinio razne zločine nad Hrvatima i Muslimanima na području grada i općine Brčkog.

GATAREVIĆ, MILE, zvani Bolero, Srbin, muškarac, u srpskom logoru Luci u gradu Brčkom iživljavao se nad zatočenim pripadnicima hrvatskog i muslimanskog naroda.

GAVRIĆ, ANĐELKO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), zapovjednik trećeg odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede, koncem 1991. godine sazvao sastanak Srba iz sela Bukove Grede koji se održao u kući Joce Božića. Zajedno s Nikom Božićem vodio sastanak, i rekao da će svi mještani dobiti naoružanje i streljivo od JNA. Tijekom sastanka dogovoreno je da zajedno s Nikom i Vukašinom Božićem osigura nabavku i dopremu naoružanja i streljiva u selo. Imenovan je za zapovjednika mjesne postrojbe srpskih snaga, na razini voda. Vojnu opremu i naoružanje za pripadnike svoje postrojbe zaduživao je od pripadnika JNA u selima Pelagićevu (u dva navrata) i Obudovcu (jednom).

GAVRIĆ, MIŠO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik prvog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

GAVRIĆ, PERO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik prvog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

GAVRIĆ, SLOBODAN, Srbin, muškarac, pripadnik (snajperist) prvog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GAVRIĆ, MIĆO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik trećeg odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

GAVRIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod) - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod, Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga je zapovjednikom temeljne srpske postrojbe (zvane četa) sastavljene od Srba, mještana sela Vrela (Donjih i Gornjih).

GAVRIĆ, STEVO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik trećeg odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

GAVRIĆ, ANDRIJA, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), tijekom travnja 1992. godine naoružavao i opskrbljivao streljivom Srbe iz sela Bukove Grede, pripadnik prvog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

GAVRIĆ, ?, Srbin, muškarac, kapetan JNA na dužnosti u vojarni u Doboju, počev od sredine 1991. godine, pa na dalje, skupa s kapetanom JNA Mišljenovićem iz Dervente i vojnim policajcem JNA Šljukom provodio vojnu obuku pripadnika lokalnih srpskih postrojbi zvanih dobrovoljački odredi na području općine Bosanski Brod; pri obuci mu pripomagali i Srbi (lokalni zapovjednici) s područja općine Bosanski Brod: Marko Grabovac, Vlado Jaćimović, Nenad Šukurina i drugi.

GLAMOČAK, SLAVKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

GLIGOREVIĆ, NIKICA, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane I. dobrovoljački odred iz sela Batkuše (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

GORANOVIĆ, ŽIVKO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija" puškomitraljeza) trećeg odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, SAVO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, SIMO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, ĐOKO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, DRAGO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") četvrtog mitraljeskog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, MARIJAN, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, MIKA, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, MIRKO, (K.), Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, JOVAN, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, STEVO, (Đorđe), Srbin, muškarac, rođen 1963., iz Donje Dubice (općina Odžak), član srpskog Kriznog štaba općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

GORANOVIĆ, STEVO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija" puškomitraljeza) drugog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, MILUTIN, (R.), Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, LJUBO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, zapovjednik četvrtog mitraljeskog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, SAVO, (M.), Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, JOVAN, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, MARKO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, PREDRAG, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija" puškomitraljeza) drugog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, SVETOZAR, Srbin, muškarac, zapovjednik trećeg odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, JEVTO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, DRAGO, (Č.), Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) prvog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, JOVIŠA, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, ZDRAVKO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija" puškomitraljeza) prvog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, pripadnik (snajperist) prvog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, VUJADIN, Srbin, muškarac, zapovjednik prvog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, MIĆKO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") četvrtog mitraljeskog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, BRANKO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, (M.) VUJADIN, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GORANOVIĆ, (NIKOLA) SRETO, Srbin, muškarac, rođen 1962., iz Donje Dubice, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

GORANOVIĆ, LAZO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijalac) drugog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

GRABOVAC, MARKO, Srbin, muškarac, od sredine 1991. godine pa na dalje zajedno s kapetanima JNA Gavrićem iz Doboja i Mišljenovićem iz Dervente te vojnim policajcem JNA Šljukom provodio vojnu obuku pripadnika lokalnih srpskih postrojbi zvanih dobrovoljački odredi na području općine Bosanski Brod; od Nenada Miličića, zapovjednika četvrtog bataljuna srpske postrojbe zvane Vučjačka brigada, imenovan je, tijekom srpnja 1992. godine, njegovim zamjenikom.

GUNJEVIĆ, RADE, Srbin, muškarac, zapovjednik trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

IGNJATIĆ, NEBOJŠA, (Dušan), zvani Kemo, Srbin, muškarac, rođen oko 1962. godine, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga tijekom svibnja 1992. godine u selu Donjim Vrelima ubio Hrvata civila Iliju Rašića, mještana Donjih Vrela.

IKANOVIĆ, SLAVKO, zvani Šeebura, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

IKIĆ, MILAN, zvani Bokelj, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ILIĆ, STAMENKO, Srbin, muškarac, umirovljenik, pričuvni kapetan prve klase JNA, koncem 1991. i početkom 1992. godine, prema zapovjedi potpukovnika Stanka Trajkovića, koordinirao poslove osnivanja postrojbi srpskih snaga zvanih dobrovoljački odredi po derventskim selima u kojima su u većini živjeli Srbi; odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

ILINČIĆ, SLOBODAN, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ILINČIĆ, ĐOKO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ILINČIĆ, LAZAR, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ILINČIĆ, JOVIŠA, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ILINČIĆ, RADE, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") četvrtog mitraljeskog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ILINČIĆ, LJUBO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ILINČIĆ, RADE, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

IVANOVIĆ, MIĆO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane I. dobrovoljački odred iz sela Batkuše (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

IVANOVIĆ, NENAD, Srbin, muškarac, s područja općine Bosanski Brod - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod, Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga za jednog od svojih najbližih suradnika.

JAĆIMOVIĆ, IGNJO, Srbin, muškarac, s područja općine Bosanski Brod - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod, Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga za jednog od svojih najbližih suradnika.

JAĆIMOVIĆ, SLOBODAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

JAĆIMOVIĆ, VLADO, Srbin, muškarac, iz sela Liješće (općina Bosanski Brod) - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod, Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga zapovjednikom temeljne srpske postrojbe (zvane četa) sastavljene od Srba, mještana sela Liješće. Od sredine 1991. godine, pa na dalje, zajedno s kapetanima JNA Gavrićem iz Doboja i Mišljenovićem iz Dervente te vojnim policajcem JNA Šljukom provodio je vojnu obuku pripadnika lokalnih srpskih postrojba zvanih dobrovoljački odredi na području općine Bosanski Brod.

JAGODIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) prvog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

JAKOVLJEVIĆ, GORAN, Srbin, muškarac, rođen oko 1973. godine, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne srpske postrojbe sudjelovao tijekom 1991. godine, pripremama, a tijekom 1992. godine u provedbi agresije i ratnih zločina nad Hrvatima općine Bosanski Brod, napose nad Hrvatima iz sela Donjih i Gornjih Vrela. Osobno je sudjelovao u prvom pretresu hrvatskih kuća u selu Donjim Vrelima 28.03.1992. godine; nakon toga maltretirali su Hrvate sela Donjih Vrela, palili njihove kuće, pljački imovinu itd. Na pravoslavni Uskrs (koncemm travnja) 1992. godine, u večernjim satima zajedno s ostalim pripadnicima lokalne srpske postrojbe zastrašivao je Hrvate iz sela Donjih Vrela pucajući iz pješačkog oružja po njihovim kućama. Osobno je 11.05.1992. godine u selu Donjim Vrelima u njihovoj kući ubio (zaklao) dvoje Hrvata, bračni par Anđu (1909.) i Antu (1910.) Jurilj; pripadnici lokalne postrojbe srpskih snaga kojoj je pripadao počinili su 11., 12. i 13.05.1992. godine masovni zločin nad Hrvatima sela Donjih Vrela ubivši deset uglavnom starijih osoba; sve obiteljske kuće Hrvata paljenjem uništili.

JAKOVLJEVIĆ, SLOBODAN, Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne srpske postrojbe sudjelovao tijekom 1991. godine u pripremama, a tijekom 1992. godine u provedbi agresije i ratnih zločina nad Hrvatima općine Bosanski Brod, napose nad Hrvatima iz sela Donjih i Gornjih Vrela. Osobno je sudjelovao u prvom pretresu hrvatskih kuća u selu Donjim Vrelima 28.03.1992. godine; nakon toga maltretirali su Hrvate sela Donjih Vrela, palili njihove kuće, pljački imovinu it.d. Na pravoslavni Uskrs (koncemm travnja) 1992. godine, u večernjim satima zajedno s ostalim pripadnicima lokalne srpske postrojbe zastrašivao Hrvate Donjih Vrela pucajući iz pješačkog oružja po njihovim kućama; pripadnici lokalne postrojbe srpskih snaga kojoj je pripadao počinili su 11., 12. i 13.05.1992. godine masovni zločin nad Hrvatima sela Donja Vrela ubiviš deset uglavnom starijih osoba; sve obiteljske kuće Hrvata paljenjem uništili.

JAKOVLJEVIĆ, ZORAN, Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne srpske postrojbe sudjelovao tijekom 1991. godine u pripremama, a tijekom 1992. godine u provedbi agresije i ratnih zločina nad Hrvatima općine Bosanski Brod, napose nad Hrvatima iz sela Donjih i Gornjih Vrela. Osobno je sudjelovao u prvom pretresu hrvatskih kuća u selu Donjim Vrelima 28.03.1992. godine; nakon toga maltretirali su Hrvate sela Donjih Vrela, palili njihove kuće, pljački imovinu it.d. Na pravoslavni Uskrs (koncemm travnja) 1992. godine, u večernjim satima zajedno s ostalim pripadnicima lokalne srpske postrojbe zastrašivao Hrvate Donjih Vrela pucajući iz pješačkog oružja po njihovim kućama; pripadnici lokalne postrojbe srpskih snaga kojoj je pripadao počinili su 11., 12. i 13.05.1992. godine masovni zločin nad Hrvatima sela Donja Vrela ubiviš deset uglavnom starijih osoba; sve obiteljske kuće Hrvata paljenjem uništili.

JAKŠIĆ, MLADEN, zvani Tuba, Srbin, muškarac, iz grada Brčkoga, sredinom svibnja 1992. godine došao u dvoranu za tjelovježbu kluba Partizan (u središtu Brčkog, pored hotela Galeb), prozvao osmoricu Roma, muškaraca iz Brčkog, izveo ih ispred dvorane i strijeljao.

JANKOVIĆ, ACO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane I. dobrovoljački odred iz sela Batkuše (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

JANKOVIĆ, NIKOLA, Srbin, muškarac, iz sela Krepšića (općina Brčko), pripadnik srpskih snaga, tijekom 1992. godine u logoru u Bosanskom Šamacu počinio razne zločine nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima; po svojoj okrutnosti nad zatočenicima posebno se isticao.

JANKOVIĆ, SAVO, Srbin, muškarac, general JNA, zapovjednik 17. ("Tuzlanskog") korpusa JNA, tijekom druge polovice 1991. godine, s ciljem pripreme okupacije Bosanske posavine zapovjedio osnivanje 'izmještenih zapovjednih mjesta' 17. korpusa JNA zvanog i Tuzlanski, u sela Pelagićevo (općina Gradačac) i Podnovlje (općina Doboj). Nakon osnivanja 'izmještenih zapovjednih mjesta' u ista je uputio veći broj pripadnika JNA koji su vođeni pod radnim nazivom "Operativno-taktičke grupe". Osobno je naložio časnicima JNA da naoružaju i organiziraju, a potom provedu obuku osoba srpske nacionalnosti u zoni odgovornosti 17. korpusa JNA, tj. na prostoru općina Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Doboj, Gradačac, Modriča, Odžak i Orašje. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima Bosanske posavine.

JANKOVIĆ, STEVO, Srbin, muškarac, iz sela Vranjka, kao pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zajedno s još trojicom pripadnika srpskih snaga uhitio, na lokalitetu Tarevička Polja, 01.05.1992. godine dvojicu Muslimana iz grada Modriče koji su lovili ribu, pretražio ih i odvezao svojim automobilom marke Opel (registarskih oznaka MD* 62-29) u selo Vranjak i zatvorio u tamošnji Omladinski dom; uhićenike je fizički zlostavljao i maltretirao zajedno s drugim pripadnicima srpskih snaga.

JASENICA, DŽEMAL, zvani Andra, Musliman, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

JEKIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, zamjenik zapovjednika Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, tijekom 1992. godine bio jedan od zapovjednika (upravnika) logora u skladištnim prostorijama TO-a (Teritorijalne obrane) općine Bosanski Šamac; zapovjedio da se svi logoraši ošišaju do gole glave; odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

JELIĆ, DAMJAN, Srbin, muškarac, iz sela Donje Dubice (općina Odžak), od osnutka pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak); radio bolničarske poslove; čitavo vrijeme bio u sastavu voda kojim je zapovijedao Mika Kalabić.

JELIĆ, LAZO, Srbin, muškarac, vozač lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

JELIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

JELIĆ, MILIVOJE, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija" puškomitraljeza) trećeg odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

JELISIĆ, GORAN, zvani Adolf, Srbin, muškarac, iz grada Brčkoga, živio i na prostoru općine Bijeljina, pripadnik radikalne postrojbe srpskih snaga, u logoru zvanom Luka u gradu Brčkom tijekom 1992. godine počinio bezbroj brutalnih zločina i ubojstava Hrvata i Muslimana zatočenih u tom logoru. Među zatočenicima tog logora slovi kao jedan od glavnih ubojica i koljač. Skupa s Monikom Simonović-Ilić, strijeljanjem iz škorpiona ubijao zatočene Hrvate i Muslimane: prvo bi odabrali četiri-pet zatočenika, odvodili na stratište, strijeljali ih, a zatim se vraćali po nove žrtve, i tako svakodnevno po cijeli dan. Javno se hvalio da je ubio 175 Muslimana te da ih mora ubiti još 25, kako bi namirio broj 200. Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Den Haagu 25. srpnja 1995. godine podigao je protiv njega optužnicu za počinjene ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj posavini, a napose u gradu Brčkom.

JOSIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane III. dobrovoljački odred iz sela Crkvina (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

JOSIPOVIĆ, CVIJETIN, Srbin, muškarac - nakon prvih višestranačkih općinskih izbora kao zastupnik SDS-a dopredsjednik Skupštine općine Orašje, od svojih nalogodavaca imenovan za jednog od onih koji trebaju ostvariti velikosrpsku politiku na prostoru općina Orašje.

JOSIPOVIĆ, STEVO, Srbin, muškarac, predsjednik SDS-a za općinu Orašje - nakon prvih višestranačkih općinskih izbora tajnik Skupštine općine Orašje, od svojih nalogodavaca imenovan za jednog od onih koji trebaju ostvariti velikosrpsku politiku na prostoru općina Orašje.

JOVANOVIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, pripadnik (snajperist) prvog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

JOVANOVIĆ, GORAN, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

JOVANOVIĆ, ?, Srbin, muškarac, iz Niša, kapetan JNA, sudjelovao tijekom 1992. godine u provedbi agresije na prostor grada i općine Derevnta, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

JOVANOVIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, iz Bosanskog Šamca, jedan od čelnika općinskog SDS-a, nakon prvih višestranačkih općinskih izbora predsjednik Izvršnog odbora Skupštine općine Bosanski Šamac, tj. općinske vlade, osobnoje vodio organizaciju dolaska i smještaja pripadnika paravojne postrojbe zvane Beli orlovi iz Srbije na prostor općina Bosanski Šamac i Orašje. Skupa s čelnicima SDS-a općine Orašje Lazom Mirkićem i Acom Ristićem iz Orašja te čelnicima SDS-a iz Bosanskog Šamca Blagojem Simićem, Milošem Bogdanovićem i Draganom Đorđevićem zvanim Crnim (zapovjednik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci koji su također došli iz Srbije) 19.04.1992. godine, u selu Donjem Žabaru, sudjelovao je na sastanku na kojem je predstavnicima legitimne vlasti općine Orašje priopćeno, da su Srbi osnovali "Srpsku opštinu Orašje" u sastav koje ulazi i dio grada Orašja. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općina Bosanski Šamac i Orašje.

JOVANOVIĆ, DUŠKO, Srbin, muškarac, iz Dervente, zapovjednik Srpske milicije, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

JOVIĆ, (VASO) SLOBODAN, Srbin, muškarac, kao pripadnik postrojbe srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica; u napadu počinjeni bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

JOVIĆ, STOJAN, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, pripadnik srpskih snaga, prije rata umirovljen kao pukovnik JNA, završio mnogobrojne vojne škole, pored ostalih u bivšem SSSR-u završio 'Vazduhoplovno-desantsku akademiju' u Pjazanju kod Moskve, tijekom 1992. godine sudjeluje u agresiji srpskih snaga na područje općine i grada Brčkog, a potom i cijele Bosanske posavine, pri čemu osobno ili kao lalogodavac čini bezbroj monstruoznih zločina nad Hrvatima i Muslimanima. Često je isticao, da će ovdje biti nezapamćeno ratovanje, ravno onom iz Drugog svjetskog rata, kao bitka za Staljingrad. Stalno je upozoravao Izetbegovića i Delića da ne idu s Armijom BiH protiv Srba, jer će on kao zapovjednik srpskih snaga upotrijebiti najubojitije rakete što mu stoje na raspolaganju. Osobno je za Drugog svjetskog rata, prije pet desetljeća, u Bosanskoj posavini, osobito u gradu i općini Odžak, sudjelovao u završnim operacijama (posljednjim u Europi, s obzirom da je Odžak kapitulirao petnaest dana poslije kapitulacije Berlina i Zagreba). Tako je ovaj put bio praktički na istom zadatku, ponavljajući opet zločine nad Hrvatima i Muslimanima ovih napaćenih i krvlju natopljenih krajeva.

JOZIĆ, DRAGAN, (Luka), muškarac, iz sela Krepšića, općina Brčko, po nacionalnosti Hrvat, nastanjen u Novom Sadu, pripadnik srpske vojske, osnovano osumnjičen da je vršio zločine po logorima na području općine i grada Brčko, većinom nad narodom, kojem po rođenju pripada; u vojarni u Bijeljini početkom svibnja 1992. godine iz automatske puške ubio je jednog zarobljenika, bez ikakvog povoda.

KALABA, LJUBO, Srbin, muškarac, iz Prnjavora, pričuvni kapetan prve klase JNA, tijekom 1992. godine zapovjednik postrojbe srpskih snaga koje su iz derventske vojarne izmješteni u selo Gornji Detlak, a koja je u svom sastavu od naoružanja imala najmanje šest haubica 122 mm, koje su bile postavljene u dvorištu seoskog poljoprivrednog dobra, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

KALABIĆ, MIKA, Srbin, muškarac, iz sela Donje Dubice (općina Odžak), od osnutka pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak), zapovjednik voda, odgovoran za ratne zločine počinjene tijekom 1992. godine nad Hrvatima općine Odžak.

KAPETANOVIĆ, JASMIN, zvani Ćabasko, Musliman, muškarac, iz Bosanskog Šamca, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, od studenoga 1991. godine pripadnik diverzantske postrojbe JNA koja je od 29.11.1991., pa do 01.04.1992. godine na prostoru općine Bosanski Šamac (većinom na užem prigradskom i gradskom pojasu) izvela 23 diverzantsko-teroristička djela, kojima su eksplozivnim napravama oštetili ili porušili veći broj dalekovodnih stupova (na magistralnim putevima elektroenergetske mreže), most na rijeci Savi, željezničku prugu Bosanski Šamac - Sarajevo, atomsko sklonište u krugu poduzeća "Hrana-produkt", privatne objekte u vlasništvu Hrvata, it.d. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

KARADŽIĆ, RADOVAN, Srbin, muškarac, Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Den Haagu podigao je 25. srpnja 1995. godine optužnicu protiv njega za počinjene ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj posavini i drugim dijelovima Republike Bosne i Hercegovine.

KECMAN, MIŠO, Srbin, muškarac, pričuvni kapetan JNA, iz Bosanskog Broda, tijekom prosinca 1991. godine imenovan za pretpostavljenog zapovjedniku komandnog voda 1. motoriziranog bataljuna 327. motorizirane brigade JNA iz Dervene, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

KOSTADINOVIĆ, DUŠAN, Srbin, muškarac, s područja općine Bosanski Brod - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod, Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga za jednog od svojih najbližih suradnika.

KRIVOŠIJA, ŽIVKO, Srbin, muškarac, od veljače 1992. godine, kao pripadnik paravojne postrojbe zvane Beli orlovi, boravio na prostoru općine Bosanski Brod, u selu Vinska; pripadnici ove srpske postrojbe (Beli orlovi) sustavno zlostavljali hrvatsko pučanstvo, pljačkali imovinu (posebno skupocijene alate i elektronske uređaje) koju su odvozili u Srbiju. Zajedno s još trojicom pripadnika svoje postrojbe među kojima je bio i dozapovjednik postrojbe Dragan Mićić zvani Deda, 25.03.1992. godine, na ulazu u selo Donja Vrela presreo je automobil u kojem su se nalazila trojica Hrvata, mještana sela Donjih Vrela. Nakon pretresa automobila jedan od pripadnika srpske postrojbe pucao je iz neposredne blizine u desno rama vozača automobila i teško ga ozlijedio, potom su ih svu trojicu brutalno pretukli, ubacili u dva automobila i odvezli u selo Liješće, gdje su ih zatvorili u jednu prostoriju svlačionice na nogometnom igralištu, u neposrednoj blizini Omladinskog doma u kojemu je tada bilo zapovjedništvo srpskih snaga ("dobrovoljačkih odreda"). Tijekom večeri i noći pripadnici srpskih snaga, među kojima i Nenad Miličić i izvjesni Trivković (iz sela Liješće), brutalno su premlaćivali i mučili bez prestanka trojicu zatočenih Hrvata; oko ponoći izveli su dvojicu zatočenika, Iliju Dusparu i Franju Matanovića te ih odveli do obale rijeke Save i tu ubili, a tijela bacili u rijeku. Dragan Mićić zvani Deda je 28.03.1992. godine, pri susretu s Nenadom Miličićem (Srbinom iz sela Vinske) ispričao kako je zajedno sa Živkom Krivošijom ubio Iliju Dusparu i Franju Matanovića, a njihova tijela bacio u rijeku Savu.

KRŠIĆ, ĐORĐE, (Mitar), Srbin, muškarac, iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

KRŠIĆ, MLADEN, (Milorad), Srbin, muškarac, rođen 1953., iz Slavonskog Broda (Republika Hrvatska), član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

KRSTANOVIĆ, ŽARKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

KRSTANOVIĆ, LAZO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane III. dobrovoljački odred iz sela Crkvine (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

KRSTANOVIĆ, PERICA, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

KRSTANOVIĆ, PERO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

KRUNIĆ, SIMO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

KUREŠEVIĆ, RATKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

KUREŠEVIĆ, SIMO, (Rista), Srbin, muškarac, rođen 1967., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

KUREŠEVIĆ, ČEDO, (Sreto), Srbin, muškarac, rođen 1953., iz Novog Grada (općina Odžak), član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

KUZMANOVIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

KURTINOVIĆ, DUŠAN, Srbin, muškarac, muškarac, po nacionalnosti Srbin, s područja općine Doboj, kao pripadnik srpskih vojnih snaga sudjelovao sredinom ljeta 1992. god. pri maltretiranju i zlostavljanju Marijana Pavlovića, Hrvata iz sela Bukovca (općina Doboj).

KUŠLAKOVIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, iz sela Donjeg Žabara (općina Orašje), kao član jedne od četiriju tenkovskih posada srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je veliki broj civila Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

KUŠLJIĆ, GRUJICA, Srbin, muškarac, iz naselja Brodskog Polja (dio grada Bosanskog Broda) - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga je zapovjednikom temeljne srpske postrojbe (zvane četa) sastavljene od Srba, mještana Bosanskog Broda.

KAUZINOVIĆ, BORO, Srbin, muškarac, pripadnik srpske policije, u brčanskom logoru zvanom Luka tijekom 1992. godine iživljavao se nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima.

LAZAREVIĆ, PREDRAG, zvani Laki, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci pristigle početkom 1992. godine na prostor općine Bosanski Šamac iz Srbije, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

LAZAREVIĆ, JOVO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

LAZIĆ, ACO, Srbijanac, muškarac, rođen oko 1967. godine, iz Kragujevca (Srbija), djelatnik MUP-a Srbije, od veljače 1992. godine kao zapovjednik paravojne postrojbe zvane Beli orlovi boravio sa svojom postrojbom na prostoru općine Bosanski Brod. Za sjedište svoje postrojbe izabrao selo Vinsku u kojem u većini žive osobe srpske nacionalnosti. Za svog zamjenika odredio Dragana Mićića zvanog Deda, Srbijanca iz Kraljeva (Srbija). Pripadnici ove srpske postrojbe od svog dolaska na prostor općine Bosanski Brod pa na dalje sustavno su zlostavljali hrvatsko pučanstvo koje je živjelo na tom prostoru, pljačkali imovinu (posebice skupocjene alate i elektronske uređaje) koju su odvozili u Srbiju.

LAZIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

LISICA, SLAVKO, Srbin, muškarac, pukovnik JNA, jedan od zapovjednika srpskih snaga u Bosni i Hercegovini, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima Bosanske posavine; za ukupne ratne 'zasluge' imenovan generalom.

LUGONJIĆ, RAJKO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

LUGONJIĆ, ?, Srbin, muškarac, vozač u lokalnoj postrojbi srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

LUIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

LUKIĆ, ĐOKO, Srbin, muškarac, muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz Doboja (Nemanjina 22), tijekom 1994./95. kao policajac na dužnosti u dobojskom zatvoru.

LUKIĆ, GOJKO, Srbin, muškarac, iz Zenice, poručnik JNA, tijekom 1992. godine glavni zapovjednik (upravnik) logora kojeg su pripadnici srpskih snaga osnovali u Starom mlinu na rijeci Vijaka (općina Prnjavor), u koji su dovođeni uhićeni civili Hrvati i Muslimani s područja općine Derventa i iz drugih općina, te u logoru bili izloženi svakojakim torturama, zločinima i ubojstvima, što su ih nad njima provodili pripadnici srpskih snaga, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

LUKIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

LUKIĆ, NENAD, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

LUKIĆ, VELJKO, Srbin, muškarac, iz sela Skugrića Gornjeg (općina Modriča), kao pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Skugrića Gornjeg, zajedno s drugim pripadnicima srpskih snaga među kojima je bio i Živko Đukić zvani Žiža, sudjelovao je 04.05.1992. godine u agresiji na civilno pučanstvo u selu Riječanima Gornjim (općina Modriča) i ubojstvu najmanje dva civila hrvatske nacionalnosti.

MACAN, ZLATKO, Srbin, muškarac, iz sela Podnovlja (općina Doboj), pripadnik srpskih snaga, zajedno s Vujadinom Vukelićem tijekom 1992. godine na prvoj crti bojišnice Riteši - Majevica fizički maltretirao (tukao) zatočenike iz dobojskog logora Bare, koje je tu doveo Ljubomir Petrović (kapetan JNA) radi obavljanju prisilnih radova (kopanje rovova, tranšeja i raznih utvrda za potrebe pripadnika srpskih snaga), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

MAJSTOROVIĆ, MIKA, Srbin, muškarac, bolničar u trećem vodu lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MAKSIMOVIĆ, CVIJETIN, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, prema osobnim izjavama bio primoravan od strane Srbijanaca, pripadnika postrojbi srpskih snaga zvanih Arkanovci i Šešeljevci, da ubija zatočene Hrvate i Muslimane u logoru zvanom Luka u gradu Brčkom. Imenovani je zločine i počinio. Neodređenog dana 1992. godine nekoliko je ljudi zaklao, a onda pucao iz automatske puške u postrojene zatočenike. Nakon toga je otišao u jednu prostoriju, gdje su bile zatočene žene (Hrvatice i Muslimanke iz grada Brčkog) i nekolicinu silovao.

MAKSIMOVIĆ, MARKO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik četvrtog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

MAKSIMOVIĆ, RISTO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik prvog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

MAKSIMOVIĆ, ILIJA, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik četvrtog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

MAKSIMOVIĆ, ŽARKO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje). Zapovjednik prvog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

MAKSIMOVIĆ, ILIJA, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik prvog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

MAKSIMOVIĆ, ?, Srbin, muškarac, iz sela Lukavca (općina Brčko), pripadnik postrojbe srpskih snaga, osobno je izjavio kako je ubio veći broj zatočenih muškaraca i silovao veći broj zatočenih žena, a prema zapovijedi zapovjednika srpskih snaga. Sve zločine počinio u logoru zvanom Luka u gradu Brčkom.

MALEŠEVIĆ, NEDJELJKO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

MARČIĆ, ILIJA, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog odjeljenja BST-a (bestrzajni topovi) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MARIĆ, SIMO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MARIČIĆ, PETAR, Srbin, muškarac, zapovjednik drugog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MARIJANOVIĆ, JOVAN, zvani Baćo/Golubanov, Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga 16.04.1992. godine zajedno s Jovanom Marijanovićem, sinom Vladinim, ubio nekoliko svojih susjeda Hrvata civila, među kojima Antu i Nikicu Katavića.

MARIJANOVIĆ, JOVAN, (Vlado), Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga 16.04.1992. godine zajedno s Jovanom Marijanovićem, zvanim Baćo i Golubanov, ubio nekoliko svojih susjeda Hrvata civila, među kojima Antu i Nikicu Katavića.

MARINKOVIĆ, CVIJAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MARINKOVIĆ, ANĐELKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MARJANIĆ, SLOBODAN, Srbin, muškarac, iz Bosanskog Broda, kao djelatnik tzv. Štaba TO općine Bosanki Brod tijekom listopada 1991. pomogao Dušanu Dragosavljeviću formirati paravojnu postrojbu od 134 naoružane osobe srpske nacionalnosti nazvane "Bosanskobrodski srpski bataljon".

MARKOVIĆ, NINO, zvani Smuđov, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci pristigle početkom 1992. godine na prostor općine Bosanski Šamac iz Srbije, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MARKOVIĆ, STEVO, zvani Keva, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MARKOVIĆ, ZORAN, Srbin, muškarac, kao pripadnik postrojbe srpskih snaga ("desetar") sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica; tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila Hrvata, mještana okupiranih sela, kuće su opljačkane, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda; po okupaciji sela Vidovica osobno je bio očevicem ubojstva u predjelu sela zvanog Albanija jedne starije žene, Hrvatice po nacionalnosti, koju je Jovo Stevanović brutalno usmrtio s dva udarca sjekirom u predio vrata i ramena.

MARTIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, iz Knina (Republika Hrvatska), sada nastanjen u Banjoj Luci (Republika BiH), kao zapovjednik postrojbe srpskih snaga zvane Martićevc" ili Kninski korpus predvodio od svibnja do srpnja 1992. godine i sudjelovao u sveopćem napadu srpskih snaga na Bosansku posavinu kada su, u cijelosti ili dijelom okupirali općine Derventu, Doboj, Modriču, Bosanski Brod, Gradačac, Brčko, Orašje, Bosanski Šamac i Odžak. U tom oružanom napadu, njemu potčinjeni pripadnici srpskih snaga počinili su bezbroj ratnih zločina nad civilnim pučanstvom navedenih općina te nad vojnim zarobljenicima, zatočenicima i bolesnicima. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima Bosanske posavine. Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Den Haagu podigao je 25. srpnja 1995. godine optužnicu protiv njega za počinjene ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj posavini i drugim dijelovoima Republike Bosne i Hercegovine.

MASLIĆ, CVIJETIN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MASLIĆ, SAŠA, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MASLIĆ, VELJO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MARIČIĆ, BOŠKO, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, pripadnik srpskih snaga i jedan od čelnika SDS-a u općini Brčkom, aktivno sudjelovao u provedbi srpske politike genocida (etničkog čišćenja) pri čemu je počinio bezbroj ratnih zločina nad Hrvatima i Muslimanima, početkom svibnja 1992. godine sudjelovao u odvoženju Hrvata i Muslimana Brčkog autobusima (u sedam autobusa s oko 700 osoba, kao sardine natrpane u konzervi, svi udarani od pripadnika srpskih snaga pri ulaska u autobuse) u logore na području općine Brčko. Kad su autobusi došli pred hangar u jednom selu nadomak Brčkom, čekao ih je veći broj pripadnika postrojbe srpskih snaga zvane Beli orlovi, od kojih je jedan držao veliki nož i vikao: "Izlazite, ustaše! Izlazite, balije!" Za to vrijeme drugi pripadnici srpskih snaga iz hangara su izvlačili zaklane ljude; sve je bilo u krvi.

MARKOVIĆ, GORAN, Srbin, muškarac, iz Brčkog, pripadnik srpskih snaga, tijekom 1992. i 1993. godine činio zločine po logorima i zatvorima na području općine Brčko nad Hrvatima i Muslimanima; u lipnju 1992. godine u jednom od logora u gradu Brčkom opljačkao jednog zatočenika oduzevši mu DEM 31.000,00, a potom ga brutalno premlatio.

MATKOVIĆ, MILE, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, pripadnik srpskih snaga, tijekom 1992. godine jedan od glavnih inicijatora provedbe zločina nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima u logoru zvanom Luka u Brčkom.

MIĆIĆ, DRAGAN, zvani Deda, Srbijanac, muškarac, iz Kraljeva (Srbija), od veljače 1992. godine kao dozapovjednik paravojne postrojbe zvane Beli orlovi boravio s ovom postrojbom na prostoru općine Bosanski Brod. Za sjedište ove postrojbe njen zapovjednik je izabrao selo Vinsku u kojem su u većini živjele osobe srpske nacionalnosti; pripadnici ove srpske postrojbe su od svog dolaska na prostor općine Bosanski Brod pa na dalje sustavno zlostavljali hrvatsko pučanstvo koje je živjelo na tom prostoru, pljačkali imovinu (posebice skupocijene alate i elektronske uređaje) koju su odvozili u Srbiju. Skupa s još trojicom pripadnika svoje postrojbe među kojima je bio i Živko Krivošija, 25.03.1992. godine na ulazu u selo Donja Vrela presreo je automobil u kojem su se nalazila trojica Hrvata, mještana sela Donjih Vrela. Nakon pretresa automobila jedan od pripadnika srpske postrojbe pucao je iz neposredne blizine u desno rame vozača automobila i teško ga ozlijedio, potom su ih svu trojicu brutalno pretukli, ubacili u dva automobila i odvezli u selo Liješće, gdje su ih zatvorili u jednu prostoriju svlačionice na nogometnom igralištu, u neposrednoj blizini Omladinskog doma u kojemu se tada bilo smješteno zapovjedništvo srpskih snaga ("dobrovoljačkih odreda"). Tijekom večeri i noći pripadnici srpskih snaga među kojima i Nenad Miličić (iz sela Vinske) i izvjesni Trivković (iz sela Liješća) neprestano su brutalno premlaćivali i mučili trojicu zatočenih Hrvata. Oko ponoći izveli su dvojicu zatočenika, Iliju Dusparu i Franju Matanovića te ih odveli do obale rijeke Save i tu ubili, a tijela bacili u rijeku. Osobno je 28.03.1992. godine, pri susretu s Nenadom Miličićem (Srbinom iz sela Vinske) istome ispričao kako je zajedno s Živkom Krivošijom ubio Iliju Dusparu i Franju Matanovića, a njihova tijela bacio u rijeku Savu.

MIGIĆ, BRACO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Dervente.

MIHALJČIĆ, MIRKO, zvani Leš, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MIHALJČIĆ, MARKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MIJATOVIĆ, BRANE, Srbin, muškarac, kapetan JNA, zapovjednik 11. (dubičke) brigade 1. (banjalučkog) korpusa srpskih snaga, sredinom 1992. godine sudjelovao u agresiji na prostor zapadnog dijela Bosanske posavine (općine Derventa i Bosanski Brod te dio općina Doboj, Modriča i Odžak), kada su počinjeni brojni ratni zločini nad Hrvatima i Muslimanima; pripadnici ove postrojbe srpskih snaga 02.07.1992. godine, u 13,45 sati, s oko dvije tone eksploziva razorili su i potpuno uništili crkvu sv. Marka Evanđelista i franjevački samostan na Plehanu.

MIKIĆ, ?, Srbin, muškarac, iz Prnjavora, kapetan JNA, tijekom siječnja 1992. godine, imenovan zapovjednikom prve čete prvog motoriziranog bataljuna 327. motorizirane brigade, koja je tada 'izmještena' iz derventske vojarne JNA na teren u selo Zborište (općina Bosanski Brod), odgovoran za ratne zločine počinjene tijekom 1992. godine nad Hrvatima općina Bosanski Brod i Derventa.

MILANKOVIĆ, VELJKO, Srbin, muškarac, zapovjednik paravojne postrojbe Vukovi s Vučjaka, s pripadnicima svoje postrojbe od listopada 1991. godine osiguravao lokalitet Ribnjaka na koji je iz vojarne u Derventi prebačeno topničko oružje (12 haubica 122 mm, 12 topova 76 mm, 12 topova 100 mm, oko 10 topova 20 mm, veći broj oklopnih transporetera s protuoklopnim raketama...); predvodio 12.05.1992. godine svoju postrojbu zvanu Vukovi s Vučjaka u oružanom napadu na derventsko naselje zvano Kineska četvrt, kad su pripadnici njegove postrojbe uhitili Dragu Bjelkanovića, odveli ga u stan Mire Banožića i ubili; tog dana pripadnici ove postrojbe u samom gradu Derventi ubijaju veći broj civila Hrvata i Muslimana koji su se zatekli na njihovom pravcu napada; osobno 12.05.1992. godine u gradu Derventi u dvorištu veterinarske postaje iz pištolja ubija dječaka Admira Halilovića, kojeg su uhitili pripadnici srpskih snaga i tu zatočili skupa s ostalim uhićenim Hrvatima i Muslimanima Dervente. Odgovoran je za ratne zločine počinjene tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

MILENKOVIĆ, MIHAJLO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILENKOVIĆ, PAVLE, Srbin, muškarac, potpukovnik JNA, tijekom 1991. godine zapovjednik garnizona u vojarni JNA u Brčkom, od strane potpukovnika JNA Stevana Nikolića zvanog Kriger (zapovjednika "Operativno-taktičke grube" sa sjedištem u selu Pelagićevu) imenovan zapovjednikom nižeg zapovjednog mjesta smještenog u vojarni JNA u Brčkom sa zonom odgovornosti na prostoru općine Brčko; osobno 28.04.1992. godine na sastanku održanom u vojarni JNA u Brčkom uvjerava legitimne predstavnike vlasti općine Orašje da pripadnici JNA nikada neće napasti prostor općine. Njegova riječ je, međutim, vrijedila samo nekoliko sat, do ranih jutrnjih sati sljedećeg dana kada su pripadnici srpskih snaga pod izravnim vodstvom pripadnika JNA napali prostor općine Orašje i to upravo iz pravca grada Brčkog. Za ratne zasluge na prostoru Bosanske posavine unaprijeđen je u čin pukovnika.

MILIČIĆ, NENAD, zvani Vojvoda, Srbin, muškarac, s područja općine Bosanski Brod - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenuje ga za jednog od svojih najbližih suradnika. Kada je dozapovjednik srpske postrojbe zvane Beli orlovi Dragan Mićić zvani Deda, zajedno s još trojicom pripadnika svoje postrojbe među kojima je bio i Živko Krivošija, 25.03.1992. godine na ulazu u selo Donja Vrela presreo automobil u kojem su se nalazila trojica Hrvata, mještana sela Donjih Vrela, a nakon pretresa automobila, ranjavanja vozača automobila (jedan od pripadnika srpske postrojbe pucao mu je iz neposredne blizine u desno rama) i brutalnog premlaćivanja uhićenika, i dovoženja istih u selo Liješće, gdje su ih zatvorili u prostoriju svlačionice na nogometnom igralištu u neposrednoj blizini Omladinskog doma u kojemu se tada bilo smješteno zapovjedništvo srpskih snaga ("dobrovoljačkih odreda"), osobno je tijekom večeri i noći, zajedno s izvjesnim Trivkovićem (Srbinom iz sela Liješća), brutalno premlaćivao i neprestano mučio svu trojicu zatočenih Hrvata. Oko ponoći su izveli dvojicu zatočenika, Iliju Dusparu i Franju Matanovića te ih odveli do obale rijeke Save i ubili, a tijela bacili u rijeku. Koncem lipnja 1992. godine priključio se srpskoj postrojbi zvanoj Vučjačka brigada, koja je u to vrijeme boravila i borbeno djelovala na prostoru općine Bosanski Brod. Zapovjednik Vučjačke brigade Mladen Oljača, aktivni bojnik JNA, imenuje ga 02.07.1992. godine zapovjednikom četvrtog bataljuna (oko 400 naoružanih vojnika), koji drži liniju bojišnice prema gradu Bosanskom Brodu. Sukladno ovlastima imenuje Marka Grabovca za svog zamjenika, a Marka Vidića (umirovljenog policajca) za pomoćnika na poslovima sigurnosti. Na toj dužnosti ostaje sve do sredine listopada 1992. godine, do potpune okupacije općine Bosanski Brod.

MILIČIĆ, ŽELJA, Srbin, muškarac, iz sela Liješća (općina Bosanski Brod), tijekom ožujka 1992. godine, kao pripadnik lokalnih srpskih snaga boravio na prostoru sela Liješća i sudjelovao u provedbi agresije i ratnih zločina nad civilima općine Bosanski Brod.

MILIČIĆ, OBRAD, Srbin, muškarac, iz sela Liješća (općina Bosanski Brod), tijekom ožujka 1992. godine, kao pripadnik lokalnih srpskih snaga boravio na prostoru sela Liješća i sudjelovao u provedbi agresije i ratnih zločina nad civilima općine Bosanski Brod.

MILUTINOVIĆ, MILISAV, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, zapovjednik 'srpske teritorijalne odbrane' u gradu Brčkom i pripadnik Srpske vojske tijekom 1992. godine, jedan od glavnih inicijatora zločina nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima u logoru zvanom Luka u Brčkom, i provedbe srpske politike genocida (etničkog čišćenja) nad Hrvatima i Muslimanima na prostoru općine Brčko.

MILUTINOVIĆ, MIROSLAV, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, po zanimanju profesor, pripadnik radikalne postrojbe srpskih snaga, osnovana osumnjičen da je tijekom 1992. godine počinio veći broj zločina nad Hrvatima i Muslimanima na području grada i općine Brčko.

MILJIĆ, MIĆO, zvani Komad, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MILJIĆ, MILOŠ, Srbin, muškarac, iz Bosanskog Broda, tijekom 1992. godine, kao pripadnik jedne od postrojba srpskih snaga sudjelovao u agresiji i okupaciji grada i općine Bosanski Brod, osobno je,14.10.1992. godine u Bosanskom Brodu ispred zgrade Doma zdravlja, vičući "Ujo, majku ti... ustašku, pa zar si ostao?!" prišao jednom Hrvatu i ispucao prema njemu dva metka iz pištolja, prvim promašio, a drugim metkom pogodio čovjeka u glavu (metak je prošao kroz lijevo oko i izišao na potiljku), i teško ga ozljedio (ozlijeđeni Hrvat otpremljen u bolnicu i liječen do 08.11.1992. godine).

MILJIĆ, ZORAN, (Stojko), Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga sudjelovao tijekom svibnja 1992. godine,u provedbi ratnih zločina nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti sela Donjih Vrela.

MILJKOVIĆ, SLOBODAN, zvani Lugar, Srbijanac, muškarac, zamjenik zapovjednika postrojbe pripadnika srpskih snaga zvanih Šešeljevci pristiglih početkom 1992. godine na prostor općine Bosanski Šamac iz Srbije, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac. Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Den Haagu 25. srpnja 1995. godine podigao je optužnicu protiv njega za počinjene ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima u općini Bosanski Šamac.

MILOŠEVIĆ, NEDELJKO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILOŠEVIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, vozač lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILOJEVIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") prvog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILOJEVIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, radiotelefonist lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILOJEVIĆ, STEVO, Srbin, muškarac, radiotelefonist lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILOJEVIĆ, STOJAN, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) prvog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILOJEVIĆ, ANDRIJA, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILOJEVIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILOJEVIĆ, SRETO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") prvog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILOJEVIĆ, MILIVOJE, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILOJEVIĆ, (TOMO) VOJIN, Srbin, muškarac, rođen 1964., iz Donje Dubica, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

MILOJEVIĆ, VOJIN, Srbin, muškarac, pripadnik (snajperist) drugog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MILOVANOVIĆ, ČEDO, Srbijanac, muškarac, iz Kraljeva (Srbija), od veljače 1992. godine, kao pripadnik paravojne postrojbe zvane Beli orlovi, boravio na prostoru općine Bosanski Brod, u selu Vinska; pripadnici ove srpske postrojbe su od svog dolaska na prostor općine Bosanski Brod, pa na dalje sustavno zlostavljali hrvatsko pučanstvo koje je živjelo na tom prostoru, pljačkali imovinu (posebice skupocjene alate i elektronske uređaje) i odvozili u Srbiju.

MILOVANOVIĆ, MANOJLO, Srbin, muškarac, viši časnik JNA, jedan od zapovjednika srpskih snaga u Bosi i Hercegovini, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima Bosanske posavine; za ukupne ratne 'zasluge' imenovan generalom.

MINIĆ, MOMIR, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MINIĆ, RADIVOJE, Srbin, muškarac, bolničar prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MINIĆ, ACO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") četvrtog mitraljeskog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

MIRKIĆ, LAZAR, Srbin, muškarac, iz sela Čović Polja (općina Orašje), direktor Zemljoradničke zadruge u selu Donjem Žabaru (općina Orašje), prema neprovjerenim tvrdnjama osobni prijatelj Radovana Karadžića, od svojih nalogodavaca imenovan za glavnog koordinatora ukupnih velikosrpskih aktivnosti na ostvarenju velikosrpske politike na prostoru općina Orašje. Zajedno s Acom Ristićem 19.04.1992. godine u selu Donjem Žabaru priopćio predstavnicima legitimne vlasti općine Orašje da su Srbi osnovali "Srpsku opštinu Orašje" u sastav koje ulazi i dio grada Orašja.

MITROVIĆ, RANKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane I. dobrovoljački odred iz sela Batkuše (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MIŠLJENOVIĆ, ĐORĐE, Srbin, muškarac, kapetan JNA na dužnosti u vojarni u Derventi, od sredine 1991. godine, na dalje, zajedno s kapetanom JNA Gavrićem iz Doboja i vojnim policajcem JNA Šljukom provodio vojnu obuku pripadnika lokalnih srpskih postrojbi zvanih dobrovoljački odredi na području općine Bosanski Brod; u obuci su mu pomagali i Srbi lokalni zapovjednici s područja općine Bosanski Brod: Marko Grabovac, Vlado Jaćimović, Nenad Šukurina i drugi. U završnoj pripremnoj fazi za agresiju i okupaciju Bosanske posavine početkom 1992. godine raspoređen od strane zapovjednika derventske vojarne JNA Stanka Trajkovića, na poslove referenta opskrbe u novoosnovanom zapovjedništvu zapovjednog mjesta u Derventi. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

MLADIĆ, RATKO, Srbin, muškarac, rođen na prostoru općine Rogatica, general JNA - Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Den Haagu 25. srpnja 1995. godine podigao je optužnicu protiv njega za počinjene ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj posavini i drugim dijelovima Republike Bosne i Hercegovine, te za ratne zločine počinjene na području Republike Hrvatske.

MOKRIĆ, ACO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

MRŠIĆ, OSTOJA, (Sreto), Srbin, muškarac, rođen 1955., iz Vrbovačkog Lipika (općina Odžak). član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

MUŠKIĆ, MILAN, (Rista), Srbin, muškarac, rođen 1957., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

MLADENOVIĆ, ZORAN, Srbin, muškarac, iz Doboja, pripadnik srpske vojne policije u Doboju tijekom 1994.

NEDIĆ, ZLATO, Srbin, muškarac, iz sela Trstenaca (općina Derventa), do rata ugostitelj u rodnom selu, pripadnik srpskih snaga, zajedno s drugim pripadnicima srpskih snaga primorao Stjepana Janota i njegovog sina Antu da svojim kombajnima ovrše pšenicu, a nakon toga ih zaklali u selu Lugu (općina Derventa) 28.07.1992. godine; zajedno s drugim pripadnicima srpskih snaga 20.08.1992. godine u derventskom naselju Omeragićima ubio trojicu civila Muslimana Šefika Lupića, Husu Jašarevića i Himzu Prcića. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

NEDIĆ, ĐORĐO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

NIJEMČEVIĆ, PETAR, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija" na puškomitraljezu) trećeg odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

NIKIĆ, PERO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog odjeljenja BST-a (bestrzajni topovi) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

NIKOLIĆ, STEVAN, zvani Kriger, Srbin, muškarac, potpukovnik JNA, tijekom druge polovice 1991. godine imenovan od generala Save Jankovića (zapovjednika 17. korpusa JNA) zapovjednikom "Operativno-taktičke grupe" koja se nalazila u selu Pelagićevu (općina Gradačac) sa zonom odgovornosti na prostoru istočnog dijela Bosanske posavine (općine Bosanski Šamac, Brčko, Gračanica, Gradačac, Modriča, Orašje i većim dijelom općina Odžak). Sukladno ovlastima u zoni odgovornosti svoje "Operativno-taktičke grupe" već od kolovoza 1991. godine, a u okviru shematski razrađenog ustroja, u određenim selima nastanjenim Srbima osniva niža zapovjedna mjesta i naoružane postrojbe na razini četa i bataljuna (pod radnim nazivom 'dobrovoljački odredi') u svim selima koja su nastanjena Srbima, pripadnicima novoosnovanih postrojbi dijeli vojnu opremu i naoružanje, te provodi adekvatnu obuku. Tako su zapovjedna mjesta osnovana u vojarni JNA u Brčkom, gdje glavne zadaće na razini ove općine provodi (odrađuje) zapovjednik garnizona potpukovnik JNA Pavle Milenković, zatim u vojarni JNA u selu Krepšiću, u selu Donjim Žabarima (općina Orašje), u selu Obudovcu (općina Bosanski Šamac), u selu Miloševcu (općina Modriča), u selu Novom Gradu (općina Odžak). Bez ikakvog zakonskog uporišta, sa ciljem stvaranja kaosa i nesigurnosti legitimnih vlasti te lažnog prikazivanja JNA kao garanta sigurnosti, ovlastio je Vojnu policiju JNA da na pojedinim putnim pravcima (u prostoru zone odgovornosti svoje "Operativno-taktičke grupe") uspostave kontrolne punktove na kojima pripadnici Vojne policije JNA kontroliraju i pretresaju građane, automobile i slično. Ovakvi kontrolni punktovi postavljeni su u selima Lončarima (općina Orašje), Obudovcu (općina Bosanski Šamac), Tišini (općina Bosanski Šamac), Crkvini (općina Bosanski Šamac), Gornjoj Slatini (općina Bosanski Šamac), Miloševcu (općina Modriča) i drugdje. Izdao je zapovijed bojniku JNA Ljubomiru Živanoviću za oružani napad srpskih snaga s istočne strane (iz pravca općine Brčkog) na prostor općine Orašje, koji i započinje 29.04.1992. godine u ranim jutarnjim satima.

NIKOLIĆ, SIMO, zvani Pekmez, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

NIKOLIĆ, ZLATKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

NIKOLIĆ, PERO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

NIKOLIĆ, VESELIN, Srbin, muškarac, iz okolice Bijeljine, kao pripadnik postrojbe srpskih snaga isticao se u zločinima nad Hrvatima i Muslimanima u općini Brčko, tijekom 1992. godine: kao logorski čuvar u logoru zvanom Batković u istoimenom bijeljinskom selu tijekom 1992. godine počinio bezbroj brutalnih zločina nad Hrvatima i Muslimanima koji su bili zatočeni u tom logoru.

NIKOLIĆ, VID, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

NINIĆ, LJUBO, Srbin, muškarac, iz sela Brusnice Male (općina Bosanski Brod) - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod, Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga zapovjednikom temeljne srpske postrojbe (zvane četa) sastavljene od Srba, mještana sela Brusnice (Male i Velike).

NINKOVIĆ, STOJAN, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija" puškomitraljeza) drugog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

NINKOVIĆ, PERO, Srbin, muškarac, zapovjednik drugog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

NINKOVIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

NINKOVIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) drugog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

NINKOVIĆ, OSTOJA, (Živko), Srbin, muškarac, rođen 1953., iz sela Donje Dubice (zaselka Trnjaka), općine Odžak, član srpskog Kriznog štaba općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

NINKOVIĆ, JOVO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

NINKOVIĆ, RADE, (Jovo), Srbin, muškarac, rođen 1956., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

NINKOVIĆ, BOŽO, Srbin, muškarac, iz sela Novog Grada (općina Odžak), pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, 07.05.1992. godine boravio u selu Donjim Dubicama, i obilazi pripadnike srpskih snaga koji su oružano napadali prostor zaselka zvanog Osiječak (selo Donje Dubice, općina Odžak), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

NINKOVIĆ, DRAGAN, dr., Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, pripadnik postrojbe srpskih snaga (vojni liječnik, kirurg), odmah po okupaciji grada Brčkog od 02.05.1992. godine u zgradi u kojoj je stanovao uhitio članove pet obitelji (sve Hrvati i Muslimani) te ih odveo u vojarnu JNA u Brčkom i predao pripadnicima postrojbe srpskih snaga zvanih Beli orlovi, koji su u tu vojarnu došli iz Srbije.

NOVIĆ, LUKA, Srbin, muškarac, časnik za sigurnost u srpskim snagama na prostoru Dervente, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

NOVIĆ, NOVAK, Srbin, muškarac, do prvih višestranačkih općinskih izbora načelnik policije u Derventi, tijekom 1991. i 1992. godine aktivno sudjelovao u pripremi i provedbi agresije i ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa; početkom 1992. godine često dolazio u derventsku vojarnu JNA i obavljao niz razovora sa zapovjednikom vojarne, potpukovnikom Stankom Trajkovićem, i načelnikom 'Centra službi bezbednosti Doboj' Andrijom Bjeloševićem, radi provedbe završne etape priprema za agresiju i okupaciju zapadnog dijela Bosanske posavine. Zajedno s Milanom Vukovićem zapovjedio pripadnicima srpskih snaga da 23.03.1992. godine uhite 70 civila Hrvata i Muslimana iz derventskog naselja Omeragića. Nakon uhićenja civile odvode i zatvaraju u Osnovnu školu u selu Agićima; nakon određenog vremena skupina od 17 zatočenika premještena u srpski logor u Starom mlinu na rijeci Vijaka (općina Prnjavor). Odgovoran je za ratne zločine počinjene tijekom 1992. godine,nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

OBRADOVIĆ, LJUBOMIR, Srbin, muškarac, potpukovnik JNA, zamjenik zapovjednika vojarne "Zdravko Čelar" u Derventi, tijekom 1991. i 1992. godine aktivno sudjelovao u pripremi i provedbi agresije i ratnih zločina počinjenih nad Hravtima i Muslimanima općine Derventa; od pukovnika JNA Stublinčevića (zapovjednika "Operativno-taktičke grupe" JNA sa sjedištem u dobojskom selu Podnovlju) imenovan dozapovjednikom nižeg zapovjednog mjesta smještenog u vojarni JNA u Derventi sa zonom odgovornosti na prostoru općine Derventa. Aktivno je podržavao stajalište SDS-a za teritorijalnim odvajanjem onih prostora općine Derventa u kojima Srbi žive u većini i osnivanje 'Srpske općine Derventa' sa sjedištem u gradskom naselju Čardaku. U završnoj etapi priprema za agresiju i okupaciju Bosanske posavine, početkom 1992. godine, imenovan je od strane zapovjednika derventske vojarne JNA Stanka Trajkovića, u novoosnovano zapovjedništvo zapovjednog mjesta u Derventi, osobno je12.05.1992. godine u prostorijama derventske vojarne JNA provodio istražne radnje nad Hrvatima i Muslimanima koje su pripadnici srpskih snaga tog dana uhitili u gradu Derventi i zatvorili u toj vojarni. Nakon provedenih istraga, određivao u koji će logor koji od uhićenika biti upućen.

ODIĆ, DRAŠKO, Srbin, muškarac, iz Dervente, po zvanju novinar, početkom 1992. godine često dolazio u derventsku vojarnu JNA i obavljao niz razgovora sa zapovjednikom vojarne potpukovnikom Stankom Trajkovićem i načelnikom 'Centra službi bezbednosti Doboj' Andrijom Bjeloševićem, radi provedbe završnih priprema za agresiju i okupaciju zapadnog dijela Bosanske posavine, odgovoran za ratne zločine počinjene tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

OLJAČA, MLADEN, Srbin, muškarac, aktivni bojnik JNA, tijekom 1992. godine obnašao dužnost zapovjednika postrojbe srpskih snaga zvane Vučjačka brigada, koja je tada boravila i borbeno dijelovala na prostoru općine Bosanski Brod. Za zapovjednika četvrtog bataljuna svoje postrojbe imenovao je 02.07.1992. godine Nenada Miličića, Srbina iz sela Vinske (općina Bosanski Brod).

OSTOJIĆ, MIĆO, Srbin, muškarac, po nacionalnosti Srbin, iz sela Kožuha (opć. Doboj), od lipnja 1992, pljačkao imovinu protjeranih Hrvata u dobojskim selima Bokovcu i Kožuhama, osobno u selu Kožuhama prodao kravu čiji je vlasnik Božo Begić.

PAŠALIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

PAKIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, iz sela Klakara (općina Bosanski Brod) - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga je zapovjednikom temeljne srpske postrojbe (zvane četa) sastavljene od Srba, mještana sela Klakara (Donjeg i Gornjeg).

PALEŽICA, JASMIN, zvani Bruno, Musliman, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

PANIĆ, TVRTKO, Srbin, muškarac, iz sela Gornjeg Svilaja (općina Odžak), pripadnik "dobrovoljačkog odreda" srpskih snaga iz sela Gornjeg Svilaja kojim je tada zapovijedao Ilija Zečević. Zajedno s Vukom Rakićem koncem srpnja 1992. godine u selu Gornjem Svilaju iz kuće izveo Matu Anđelića i ubio ga, a potom i Matinu bolesnu punicu u kući.

PANIĆ, ?, Srbin, muškarac, pripadnik srpskih snaga, prema osobnoj izjavi, po zapovijedi svog zapovjednika ubio veći broj zatočenih Hrvata i Muslimana i silovao veći broj zatočenih žena u logoru zvanom Luka u Brčkom.

PATKOVIĆ, STANKO, Srbin, muškarac, kao pripadnik postrojbe JNA pod zapovjedništvom kapetana JNA Miroslava Radića sudjelovao 16.04.1992. godine u napadu na selo Gornje Kolibe kada je ubijeno najmanje deset starijih osoba Hrvata i Muslimana, mještana tog sela. Sjedeći na tenku, zajedno s Acom Vidićem koji je sjedio na drugom tenku, pokazivao je koje će se kuće rušiti tenkovskim granatama; kad su tenkovima došli do seoske džamije i mjesnog groblja zajedno s Acom Vidićem zapovjedio da se poruše, što je i učinjeno. Istog dana na prostoru lijevo od džamije (lokalitet zvan Bare), uz pomoć Ace Vidića, ubio dvojicu Muslimana, umirovljenike Ejuba Mašića i Mehmeda Mujčina.

PAVIĆ, MIŠO, (Savo), Srbin, muškarac, rođen 1946., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog štaba općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

PAVIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

PEJIĆ, MIĆO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane I. dobrovoljački odred iz sela Batkuše (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

PEJIĆ, NIKO, Srbin, muškarac, iz sela Kopanica (općina Orašje), pripadnik srpskih snaga, tijekom 1992. godine sa područja općine Orašje odvodio uhićene Hrvate u srpske logore i zatvore, gdje ih je premlaćivao i zlostavljao.

PEKIĆ, BLAGOJE, (Stevo), Srbin, muškarac, sudjelovao u počinjenim zločinima u mjestima Ulicama, Donjem Vukšiću, Laništima i Rahićima, općina Brčko.

PEKIĆ, LUKA, (Janko), Srbin, muškarac, sudjelovao u počinjenim zločinima u mjestima Ulicama, Donjem Vukšiću, Laništima i Rahićima, općina Brčko.

PEKIĆ, LUKA, (Duško), Srbin, muškarac, sudjelovao u počinjenim zločinima u mjestima Ulicama, Donjem Vukšiću, Laništima i Rahićima, općina Brčko.

PEKIĆ, ?, (Aleksa), Srbin, muškarac, kao pripadnik srpskih snaga tijekom svibnja 1992. godine sudjelovao u provedbi zločina počinjenih nad Hrvatima u brčačkim selima Ulicama, Donjem Vukšiću i Laništima.

PEKIĆ, ?, (Aleksa), Srbin, muškarac, pravoslavni svećenik, kao svećenik u službi srpskih snaga tijekom svibnja 1992. godine sudjelovao u provedbi zločina počinjenih nad Hrvatima u brčačkim selima Ulicama, Donjem Vukšiću i Laništima.

PEKIĆ, BLAGOJA, Srbin, muškarac, iz sela Ulica (općina Brčko), kao pripadnik postrojbe srpskih snaga 08.05.1992. godine sudjelovao u napadu srpskih snaga na Hrvate koji su živjeli u selima Marković Polju, Laništima, Vukšiću (Donjem i Gornjem) i Ulicama. Tijekom ovog napada pripadnici srpskih snaga brutalno su ubili veliki broj civila Hrvata, mještana navedenih sela, uglavnom starijih osoba. Četiri vojna transportera i skupina naoružanih srpskih vojnika upravo je iz njegovog dvorišta krenula u agresiju i provedbu zločina nad Hrvatima sela Ulicama.

PERICA, BOGDAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

PERIĆ, NIKO, Srbin, muškarac, iz sela Lončara (općina Orašje), kapetan JNA u pričuvi, po zvanju policajac, od svojih velikosrpskih nalogodavaca imao zaduženje za ostvarenje vojnog dijela plana na prostoru općine Orašje. Sukladno odredbama nalogodavaca, vrlo rano otpočinje s opsežnim pripremama za oružanu okupaciju općine Orašje. Ukupna velikosrpska djelatnost na ostvarivanju zacrtanih ciljeva odvijala se postupno. Za središte sveukupnih aktivnosti odabrali su selo Donji Žabar (općina Orašje). Sama aktivnost predviđala je ponajprije pripremu političkog dijela plana, potom vojni ustroj u ovom i u okolnim selima Čović Polju, Lončarima i Lepnici. U narednoj etapi slijedilo je uključenje i organiziranje Srba u samom gradu Orašju, te u selu Bukovoj Gori na zapadnom dijelu općine, a na istočnom u selu Kopanicama. Glavno vojno središte sveukupnih vojnih aktivnosti za općinu Orašje bilo je u gradačačkom selu Pelagićevu, a pomoćna djelatnost usklađivana je iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac). Djelatnost vojnog ustroja Srba u samom gradu Orašju odvija se u južnom dijelu grada, u Novom naselju, gdje je osnovana i "četa Srpske teritorijalne odbrane Orašje" koja u svom sastavu ima četiri voda. U prvom i drugom vodu su Srbi iz grada Orašja, u trećem Srbi iz prigradskih naselja Gajeva i Draganovaca, a u četvrtom Srbi iz sela Lepnice kao spona sa srpskim snagama iz sela Čović Polja, Lončara i Donjeg Žabara. Koncem ožujka 1992. godine, zajedno s Nikom Perićem sazvao je i vodio sastanak na kojem su okupili vojno sposobne Srbe iz sela Lončara (općina Orašje). Tijekom sastanka izjavio je da će JNA svim Srbima iz sela Lončara, kao i Srbima iz drugih sela i mjesta podijeliti naoružanje, opremu i streljivo, te ih obučiti i vojno ustrojiti. Sredinom travnja 1992. godine, nakon raspodjele naoružavanja i opreme, imenovan je zapovjednikom postrojbe srpskih snaga (na razini čete) smještenih u selu Donjem Žabaru. Za zapovjednike vodova svoje postrojbe imenovao je Ranka Simića, Slobodana Vujića i Milorada Gajića. Neposredno prije izdavanja zapovijedi za napad na selo Vidovice, zajedno s bojnikom JNA Ljubomirom Živanovićem 29.04.1992. godine, u oraškom selu Lepnica pred okupljenim pripadnicima srpskih snaga objašnjavao je koncepciju i startegiju napada na selo Vidovice, i pri tom naglasio da svaki pripadnik lokalnih potrojbi srpskih snaga, a napose pripadnici postrojbe koji su pristigli iz Srbije, poslije zauzimanja sela Vidovica može uzeti svu imovinu koju nađu, a svidi im se. Kao zapovjednik jedne postrojbe srpskih snaga 'istaknuto' je sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinili su bezbrojne ratne zločine protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

PERIĆ, PERO, Srbin, muškarac, iz sela Krepšića (općina Brčko), pripadnik srpskih snaga, tijekom 1992. godine u logoru Bosanskom Šamcu počinio bezbroj fizičkih zlostavljanja i premlaćivanja zatočenih Hrvata i Muslimana.

PERIĆ - ADAMOVIĆ, NIKO, Srbin, muškarac, iz grada Orašja, pripadnik srpske policije, tijekom 1992. godine činio zločine nad Hrvatima i Muslimanima na prostoru općine i grada Brčkog.

PETROVIĆ, JOVO, Srbin, muškarac, iz sela Liješća (općina Bosanski Brod)j, tijekom ožujka 1992. godine, kao pripadnik lokalnih srpskih snaga boravio na prostoru sela Liješća i sudjelovao u agresiji i ratnim zločinima nad civilima općine Bosanski Brod.

PETROVIĆ, STEVO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik prvog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

PETROVIĆ, SIMO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane III. dobrovoljački odred iz sela Crkvina (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

PETROVIĆ, LJUBO, Srbin, muškarac, kapetan JNA, zapovijedao nad skupinom zatočenika iz dobojskog logora Bara pri obavljanju prisilnih radova na prvoj crti bojišnice Riteši, Majevica; najmanje četvorica zatočenika ubijena pri obavljanju tih prislinih radova. Zatočenici su morali kopati rovove, tranšeje i razne utvrde za pripadnike srpskih snaga koji su ih dotle udarali i maltretirali, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

PETROVIĆ, SIBIN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

PETROVIĆ, MLADEN, Srbin, muškarac, pripadnik (snajperist) drugog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Ddobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

PETROVIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, kapetan JNA, na dužnosti časnika za sigurnost u vojarni JNA u Brčkom, sudjelovao u pripremnim aktivnostima JNA za okupaciju Bosanske posavine.

PETROVIĆ, MILIVOJE, Srbin, muškarac, pukovnik JNA, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

PEUZEŠ, ANDRIJA, Srbin, muškarac, kapetan JNA, u završnim pripremama za agresiju i okupaciju Bosanske posavine početkom 1992. godine imenovan od zapovjednika derventske vojarne JNA Stanka Trajkovića zapovjednikom pozadinske postrojbe pri novoosnovanom zapovjedništvu zapovjednog mjesta u Derventi, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

PIKLIĆ, FIKRET, Musliman, muškarac, iz okolice grada Bijeljine, kao pripadnik postrojbe srpskih snaga od 1992. godine sudjelovao u zločinima nad Hrvatima i Muslimanima iz Brčkoga, kao logorski čuvar u logoru zvanom Batković; u istoimenom bijeljinskom selu tijekom 1992. godine počinio bezbroj brutalnih zločina nad Hrvatima i Muslimanima koji su bili zatočeni u tom logoru.

PISAREVIĆ, BORO, Srbin, muškarac, predsjednik Stranke demokratskih promjena (SDP-a) na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

PIVAŠEVIĆ, LJUBOMIR, zvani Kuburica, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

PIVAŠEVIĆ, STANKO, dr., Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

PJERANOVIĆ, NOVO, (Dušan), Srbin, muškarac, iz derventskog naselja Omeragića, pripadnik srpskih snaga, kapetan JNA - u njegovoj kući bilo je smješteno zapovjedništvo lokalne postrojbe srpskih snaga; tijekom travnja 1992. godine osobno predvodio pripadnike srpskih snaga u agresiji i oružanom napadu na grad Derventu, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

PLAVŠIĆ, MARKO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

POPOVIĆ, RANKO, zvani Titin, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

POPOVIĆ, GORAN, Srbin, muškarac, iz Dervente, pričuvni artiljerijski kapetan JNA, do rata radio kao direktor "Derventskog lista" i lokalne radio postaje, tijekom listopada 1991. godine imenovan zapovjednikom zapovjednog voda mješovitog protuoklopno artiljerijskog divizijuna 'izmještenog' na lokalitet Ribnjaka u općini Prnjavor. Njemu je u to vrijeme prvi nadređeni kapetan prve klase JNA Šuka (iz Tuzle), a potom (tijekom prosinca) pričuvni kapetan JNA Mišo Kecman iz Bosanskog Broda. Pripadnici njegove postrojbe su uz redovite zadaće obavljali i osiguranja transporta naoružanja i pripadajućeg streljiva koja su iz skladišta JNA u Derventi razvažana po derventskim selima u kojima su u većini živjeli Srbi; početkom 1992. godine često boravi u derventskoj vojarni JNA i obavlja niz razgovora sa zapovjednikom vojarne, potpukovnikom Stankom Trajkovićem i načelnikom 'Centra službi bezbednosti Doboj' Andrijom Bjeloševićem, radi provedbe završnih priprema za agresiju i okupaciju zapadnog dijela Bosanske posavine. Odgovoran je za ratne zločine počinjene tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

POPOVIĆ, MIHAJLO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

POPOVIĆ, MILUTIN, Srbin, muškarac, umirovljeni tajnik SUP-a u Modriči i predsjednik Saveza komunista Modriče, sudjelovao u pripremi i provedbi agresije srpskih snaga na na grad i općinu Modriču. Tijekom agresije počinjen je veliki broj ratnih zločina nad Hrvatima i Muslimanima koji su živjeli na prostoru općine Modriča. Veliki broj civila hrvatske i muslimanske nacionalnosti je ubijen ili uhićen, a potom zatočen i zlostavljan. Nakon okupacije imenovan je za načelnika srpske policije u Modriči.

POPOVIĆ, RADOVAN, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

POPOVIĆ, SVETOZAR, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja drugog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

POPOVIĆ, SAVO, zvani Titin, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

PREDRAGOVIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

PRERADOVIĆ, NEBOJŠA, Srbin, muškarac, iz Dervente, po zanimanju novinar, početkom 1992. godine često dolazio u derventsku vojarnu JNA i obavljao niz razgovora sa zapovjednikom vojarne potpukovnikom Stankom Trajkovićem i načelnikom 'Centra službi bezbednosti Doboj' Andrijom Bjeloševićem, radi provedbe završnuh priprema za agresiju i okupaciju zapadnog dijela Bosanske posavine, odgovoran za ratne zločine počinjene, tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

PROSED, SAŠA, Srbin, muškarac, zapovjednik specijalne postrojbe srpskih snaga, tijekom 1992. godine, zajedno sa svojom postrojbom sudjelovao u oružanoj agresiji na grad i općinu Derventa, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

PUDIĆ, BRANKO, Srbin, muškarac, iz sela Grbavice (općina Brčko), stanovao u gradu Brčkom kod motela "Bosna" (pokraj Lepardića), u logoru zvanom Luka u gradu Brčkom od 1992. godine radio kao vozač hladnjače kojom je prevozio tijela ubijenih zatočenika (Hrvata i Muslimana) do mjesta pokopa, osobno urezivao pojedinim zatočenicima četiri slova "C" na tijelo.

PUPČEVIĆ, STOJAN, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) prvog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

PUPČEVIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija" puškomitraljeza) prvog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

PUPČEVIĆ, SLOBODAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

RAĐENOVIĆ, ZDRAVKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane III. dobrovoljački odred iz sela Crkvine (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

RADAN, ĐORĐO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije, osobno dolazio u srpski logor u Starom mlinu na rijeci Vijaka (općina Prnjavor), gdje je zajedno s Milanom Vukovićem premlaćivao zatočenike, pogotovo Muslimana Ahmeta Bundevicu, koji je u ovom logoru premlaćivanjem i usmrćen 11.06.1992. godine, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

RADANOVIĆ, RADAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane I. dobrovoljački odred iz sela Batkuše (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

RADIĆ, BRANKO, Srbin, muškarac, vodnik JNA, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

RADIĆ, MIROSLAV, Srbin, muškarac, kapetan JNA, tijekom 1992. godine zapovijedao postrojbom pripadnika JNA koji su u veljači 1992. godine pristigli i smjestili se na prostoru sela Vinske (općina Bosanski Brod). Upravo su pripadnici njegove postrojbe, potpomognuti pripadnicima postrojbe Beli orlovi i lokalnog 'dobrovoljačkog odreda' počinili 16.04.1992. godine agresiju i masovni ratni zločin nad civilnim pučanstvom sela Gornjih Koliba, Hrvatima i Muslimanima. Tada su na razne brutalne načine u ovom selu ubili oko deset starijih osoba.

RADIĆ, RADE, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane I. dobrovoljački odred iz sela Batkuše (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

RADOSAVLJEVIĆ, ?, Srbin, muškarac, potpukovnik JNA, početkom druge polovice 1991. godine od pretpostavljenog časnika JNA, potpukovnika Stevana Nikolića zvanog Kriger, zapovjednika Operativno-taktičke grupe" koja se nalazila u gradačačkom selu Pelagićevu, dobio zadaću da na prostoru općine Modriča među tamošnjim Srbima osnuje niže zapovjedno mjesto za područje općine Modriča. Za sjedište nižeg zapovjednog mjesta izabrao je selo Miloševcu, a za svog zamjenika imenuje bojnika JNA Milu Stankovića. Sukladno svojim ovlastima osniva, opskrbljuje, naoružava i provodi obuku s pripadnicima "dobrovoljačkih odreda". Na prostoru općine Modriče takve postrojbe su osnovane u selima Skugriću, Vranjeku, Koprivni, Miloševcu i u gradu Modriči; postrojbe iz Modriče i sela Miloševca su spojene u zajednički bataljun. Osobno je 21.02.1992. godine u selu Koprivnama, na sastanku srpske Skupštine mjesne zajednice sela Koprivna, zapovjedio žurnu izgradnju makadamskog puta prema lokalitetu Dugih Njiva. Izgradnja tog puta je započeta iz dva pravca: od sela Koprivne i od sela Vranjaka. Izgradnjom tog puta kroz brdsko-šumski predjel omogućen je dolazak oklopnih postrojbi JNA iz šireg zaleđa Modriče, tj. iz Doboja i Tuzle, na obronke planine Trebave, s kojih su prostor općine Modriče i većeg dijela Bosanske posavine mogao artiljerijom tući bez poteškoće. Upravo je odatle i izveden napad na grad i općinu Modriču i dolazak tenkovske postrojbe JNA, u lipnju 1992. godine.

RADOVANOVIĆ, MIRO, Srbin, muškarac, iz sela Liješća (općina Bosanski Brod), predsjednik SDS-a za općinu Bosanski Brod - nakon prvih višestranačkih izbora, tijekom 1991. godine, putem zastupnika SDS-a primjenjivao je metode blokade rada novoizabranih tijela vlasti općine Bosanski Brod, s ciljem stvaranja preduvjeta za oružanu agresiju pripadnika JNA na prostor općine Bosanski Brod. Nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga je za jednog od svojih najbližih suradnika. Sudjelovao je u provedbi agresije i ratnih zločina nad civilima općine Bosanski Brod.

RADOVANOVIĆ, SREĆKO, zvani Debeli, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci pristigle početkom 1992. godine na prostor općine Bosanski Šamac iz Srbije, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

RADOVIĆ, MLADEN, zvani Roda, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

RADULOVIĆ, BOBAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

RADULOVIĆ, PETAR, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

RAJČIĆ, RAJKO, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga, tijekom 1992. godine činio zločine nad Hrvatima i Muslimanima zatočenima u logoru zvanom Luka u gradu Brčkom. Jednom prilikom izjavio da je napravio specijalni nož kojim kolje Muslimane.

RAKIĆ, MIKA, Srbin, muškarac, iz sela Gornjeg Svilaja (općina Odžak), tijekom srpnja 1992. godine zajedno sa svojim sumještanom Miroslavom Rakićem prisvojio cjelokupnu imovinu Hrvata Mate Anđelića iz sela Gornjeg Svilaja, kojeg su koncem srpnja 1992. godine u tom selu ubili Tvrtko Panić i Vuk Rakić.

RAKIĆ, MIROSLAV, (Jovo), Srbin, muškarac, rođen 1972., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

RAKIĆ, MIROSLAV, Srbin, muškarac, iz sela Gornjeg Svilaja (općina Odžak), tijekom srpnja 1992. godine zajedno sa svojim sumještanom Mikom Rakićem prisvojio cjelokupnu imovinu Hrvata Mate Anđelića iz sela Gornjeg Svilaja, kojeg su koncem srpnja 1992. godine u tom selu ubili Tvrtko Panić i Vuk Rakić.

RAKIĆ, RAJKO, (Mika), Srbin, muškarac, rođen 1936., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

RAKIĆ, MAKSIM, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog odjeljenja BST-a (bestrzajni topovi) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

RAKIĆ, DRAGO, Srbin, muškarac, zapovjednik četvrtog mitraljeskog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

RAKIĆ, LJUBO, (Živko), Srbin, muškarac, rođen 1951., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

RAKIĆ, MIROSLAV, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

RAKIĆ, ĐOKO, (Milan), Srbin, muškarac, rođen 1974., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

RAKIĆ, MILAN, (Vojin), Srbin, muškarac, rođen 1942., iz Novog Grada (općina Odžak), umirovljeni kriminalistički inspektor tadašnjeg SUP-a u Odžaku, politički aktivist SDS-a, tijekom druge polovice 1991. godine određen za člana srpskog Kriznog stožera općine Odžak i imenovan za zapovjednika lokalne postrojbe srpskih snaga zvane "dobrovoljački odred" iz sela Novog Grada (općina Odžak). Zapovjedništvo ove postrojbe srpskih snaga bilo je u selu Novom Gradu, u kući Joke Rakića. U cilju što kvalitetnijeg vojnog ustrojavanja, naoružavanja, opremanja i vojnog obučavanja, izravno se povezao s 'izmještenim' zapovjednim mjestom 17. korpusa JNA u selu Pelagićevu (općina Gradačac) kojim je zapovijedao potpukovnik JNA Stevan Nikolić zvani Kriger; početkom 1992. potpukovnik Stevan Nikolić zvani Kriger imenovao ga je zapovjednikom bataljuna srpskih snaga ustrojenim s pratećim podpostrojbama i službama sa zapovjednim mjestom u selu Novom Gradu; u isto vrijeme radi unapređenja sustava vojnog zapovijedanja na prostoru općine Odžak, u odžačkim selima Novom Gradu, Donjoj Dubici i Gornjem Svilaju došlazi do transformiranja i preustrojavanja srpskih snaga iz "dobrovoljačkih odreda" u pješadijske čete, s pratećim protuoklopnim vodovima.

RAKIĆ, PERO, (Jovo), Srbin, muškarac, rođen 1967., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

RAKIĆ, STEVO, Srbin, muškarac, iz sela Gornjeg Svilaja (općina Odžak), kao zapovjednik postrojbe srpskih snaga (razine voda) iz sela Gornjeg Svilaja priključio se, tijekom srpnja 1992. godine, zajedno sa svojim ljudima pripadnicima 16. krajiške brigade 2. korpusa srpskih snaga iz Banja Luke; od srpnja do listopada 1992. godine sudjeluje u sveopćem napadu srpskih snaga na neokupirani prostor općine Bosanski Brod. Tijekom ovog napada počinjeni su brojni ratni zločini nad civilima, ranjenicima i bolesnicima, te nad ratnim zarobljenicima.

RAKIĆ, VUK, Srbin, muškarac, rođen 1962. godine, iz sela Gornjeg Svilaja (općina Odžak), član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, sredinom ožujka 1992. godine vratio se iz Beča (Austrija) gdje je boravio na radu u rodno selo Gornji Svilaj i odmah se priključio pripadnicima "dobrovoljačkog odreda" srpskih snaga kojim je tada zapovijedao Ilija Zečević, te zadužio vojnu odoru, opremu, automatsku pušku i odgovarajuće streljivo. Tijekom početnih vojnih aktivnosti srpskih snaga na prostoru općine Odžak sudjelovao u postavljanju minskih polja. Zajedno s Tvrtkom Panićem je koncemm srpnja 1992. godine, u selu Gornjem Svilaju iz kuće izveo Matu Anđeliće i ubio ga, a potom i Matinu bolesnu punicu u kući.

RATKOVAC, ZORAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

RATIĆ, BRANKO, Srbin, muškarac, s područja općine Derventa, kao zapovjednik srpske postrojbe zvane Crni kojoti uhitio 25.03.1992. godine pet članova HDZ-a Dervente na čelu s predsjednikom stranke Ikom Stanićem te ih zatvorio u vojni zatvor JNA i izvrgnuo brutalnom mučenju i zlostavljanju, zbog čega je umro 18-godišnji Ivica Katović. S pripadnicima srpskih snaga kojima je zapovijedao u diverzantskoj akciji 15.09.1991. lakše je oštetio most preko rijeke Save koji povezuje Bosanski sa Slavonskim Brodom. Identičnu diverzantsku akciju predvodio je i sredinom veljače 1992. godine. Osobno je 20.04.1992. godine u Derventi, kroz Ulicu Mladena Stojanovića, predvodio skupinu pripadnika srpskih snaga, i uhitili veći broj civilnih osoba (Hrvata i Muslimana), a dvoje od njih su ubili na licu mjesta. U hodniku koji se nalazio pokraj blagavaonice u derventskoj vojarni JNA, 12.05.1992. godine fizički je zlostavljao (rukama i nogama udarao) Hrvate i Muslimane koje su po gradu Derventi uhitili i tu doveli pripadnici srpskih snaga. Nakon provedene torture, zapovjedio da uhićenike zatvore u prostorije zatvora koji se nalazio u toj vojarni.

RISTANIĆ, VOJO, (Marko), Srbin, muškarac, iz sela Kopanica (općina Orašje), pripadnik srpskih snaga, tijekom 1992. godine počinio razne zločine nad Hrvatima na prostoru općine Orašje.

RISTANIĆ, MOMIR, (Vojko), Srbin, muškarac, iz sela Kopanica (općina Orašje), pripadnik srpskih snaga, zajedno s pripadnicima srpskih snaga (dva tenka, dva oklopna transportera i 35 vojnika pristiglih iz Srbije) počinio 01.05.1992. godine ubili veći broj civilnih osoba Hrvata u selu Kopanica, među kojima i Mariju Lukačević (1935.) i njenog supruga Matu (1938.).

RISTANOVIĆ, ĐORĐE, Srbin, muškarac, tijekom 1992. godine, imenovan za 'predsjednika Ratnog predsjedništva Srpske opštine Brčko", jedan od ključnih osoba koje su organizirale i realizirale srpsku politike genocida (etničkog čišćenja) zasnovanu na provedbi masovnih zločina nad Hrvatima i Muslimanima na prostoru općine Brčko.

RISTIĆ, ACO, Srbin, muškarac, direktor poduzeća "Peradarstvo" u Orašju, politički aktivist SDS-a na prostoru općine Orašje, od svojih nalogodavaca imenovan za jednog od onih koji trebaju ostvariti velikosrpsku politiku na prostoru općina Orašje. Zajedno s Lazom Mirkićem iz Orašja te delegacijom čelnika SDS-a iz Bosanskog Šamca Blagojem Simićem, Mirkom Jovanovićem, Milošem Bogdanovićem i Draganom Đorđevićem zvanim Crni (zapovjednik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci koji su došli iz Srbije) 19.04.1992. godine u selu Donjem Žabaru priopćio predstavnicima legitimne vlasti općine Orašje, da su Srbi osnovali "Srpsku opštinu Orašje" u sastav koje ulazi i dio grada Orašja.

RISTIĆ, GORAN, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, pripadnik srpskih snaga, osnovano osumnjičen da je tijekom 1992. godine počinio veći broj zločina nad civilnim hrvatskim i muslimanskim pučanstvom na području grada i općine Brčko.

RISTIĆ, SAŠA, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, pripadnik srpskih snaga, osnovano osumnjičen da je tijekom 1992. godine počinio veći broj zločina nad civilnim hrvatskim i muslimanskim pučanstvom na području grada i općine Brčko.

RISTIĆ (RISTANOVIĆ ?), SAŠA, Srbin, muškarac, iz grada Orašja, pripadnik srpskih snaga, osnovano osumnjičen da je tijekom 1992. godine počinio veći broj zločina nad civilnim hrvatskim i muslimanskim pučanstvom na području grada i općine Brčko.

RUŠKIĆ, JUGOSLAV, Srbin, muškarac, iz sela Vinske (općina Bosanski Brod) - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga je dozapovjednikom temeljne srpske postrojbe (zvane četa) sastavljene od Srba, mještana sela Vinske.

RUŽOJČIĆ, MIĆO, Srbin, muškarac, s područja općine Bosanski Brod - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga je jednim od svojih najbližih suradnika.

SAILOVIĆ, SAILO, Srbin, muškarac, iz sela Marković Polja (općina Brčko), pripadnik srpske policije, osnovano osumnjičen da je tijekom 1992. godine počinio veći broj zločina nad civilnim hrvatskim i muslimanskim pučanstvom na području grada i općine Brčko.

SARJANOVIĆ, ILIJA, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

SAVIĆ, JOVAN, (Vid), Srbin, muškarac, rođen 1960., iz Vrbovačkog Lipika (općina Odžak), član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist odžačkog općinskog SDS-a.

SAVIĆ, LJUBIŠA, zvani MAUZER, muškarac, Srbin, s prostora općine Bijeljina, jedan od vođa i provoditelja politike etničkog čišćenja u službi velikosrpske ideje. U ime te ideje činio je zločine nad nesrpskim pučanstvom u općini Brčko. Tijekom 1995. godine bio je zapovjednikom specijalne postrojbe srpskih snaga zvane Bijeljinski panteri. Sredinom svibnja 1992. godine, zajedno sa pratiocem imenom Dragan (navodno je bio pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Arkanovci), došao je u prostor dvorane za tjelovježbu kluba Partizan (u središtu grada Brčkog, pokraj hotela Galeb) i fizički maltretirao (udarci nogom u testise) Hrvate i Muslimane zatočene u toj dvorani. Sudjelovao je sa svojom postrojbom tijekom 1995. godine u oružanim napadima na neokupirane prostore općina Brčko i Orašje.

SAVIĆ, MOMIR, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik trećeg odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

SAVIĆ, SAVO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

SAVIĆ, SAVO, Srbin, muškarac, iz sela Bukova Greda (općina Orašje), pripadnik drugog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

SAVIĆ, ARSO, Srbin, muškarac, zapovjednik prvog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

SAVIĆ, STANKO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) drugog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

SAVIĆ, JOVO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamcaj, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

SAVIĆ, MIĆO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

SAVIĆ, JOVO, (Savo), Srbin, muškarac, rođen 1967., iz Pančeva (Srbija), član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

SAVIĆ, DRAGAN, (Vid), Srbin, muškarac, rođen 1961., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

SAVIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, iz grada Modriče, prijeratni policajac u Modriči, tijekom rujna 1992. godine provodio u Modriči istražne radnje nad uhićenim Hrvatima i Muslimanima s područja općine Modriča; prilikom jednog takvog ispitivanja, 21.09.1992. godine, privedenog uhićenika udarao gumenom policijskom palicom i prijeteći pištoljem (repetiranje i stavljanje na potiljak) zahtijevao precizne i jasne odgovore na postavljena pitanja.

SAVIĆ, GORAN, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik drugog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

SEJDIĆ, NASER, zvani Čakar, Musliman, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

SEKULIĆ, STOKO, Srbin, muškarac, jedan od zamjenika zapovjednika Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

SEKULIĆ, SREĆO, Srbin, muškarac, iz Dervente, bojnik JNA, u završnim pripremama za agresiju i okupaciju Bosanske posavine, početkom 1992. godine, kooptiran od strane zapovjednika derventske vojarne JNA Stanka Trajkovića u novoosnovano zapovjedništvo zapovjednog mjesta u Derventi. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

SELJAKOVIĆ, VLADO, Srbin, muškarac, iz sela Gornjeg Svilaja (općian Odžak), predsjednik općinskog ogranka SDS-a za selo Gornji Svilaj, tijekom druge polovice 1991. godine, zajedno s Ilijom Zečevićem preuzimao naoružanje, streljivo i drugu vojnu opremu od pripadnika JNA u Novom Gradu, dopremao u selo Gornji Svilaj i raspodjeljivao među Srbima, stanovnicima tog sela. Odgovoran je za veći broj ratnih zločina počinjenih tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općina Odžak i Bosanski Brod.

SEMBEROVIĆ, MILAN, (Nikola), zvani Miki, Srbin, muškarac, iz sela Lončara (općina Orašje), kao pripadnik srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

SIMIĆ, TRIVO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik drugog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

SIMIĆ, ZORAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

SIMIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

SIMIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, predsjednik vlade u "Srpskoj opštini Šamac" - Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Den Haagu podigao je 25. srpnja 1995. godine optužnicu protiv njega za počinjene ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima u općini Bosanski Šamac.

SIMIĆ, GORAN, zvani Tralja, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci pristigle početkom 1992. godine na prostor općine Bosanski Šamac iz Srbije, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

SIMIĆ, NOVICA, Srbin, muškarac, časnik JNA, kao zapovjednik "Istočnobosanskog korpusa srpskih snaga" predvodio je, od svibnja do srpnja 1992. godine, sveopći napad srpskih snaga na istočni dio Bosanske posavine kada su, u cijelosti ili dijelom okupirane općine Brčko, Orašje, Bosanski Šamac i Odžak. U tom oružanom napadu njegovi potčinjeni pripadnici srpskih snaga počinili su bezbroj ratnih zločina nad civilnim pučanstvom navedenih općina te nad vojnim zarobljenicima, zatočenicima i bolesnicima. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima Bosanske posavine. Nakon "uspješnog" osvajanja Bosanske posavine unaprijeđen je u čin "generala Srpske vojske".

SIMIĆ, ČEDO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

SIMIĆ, CVIJETIN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

SIMIĆ, BLAGOJE, dr., Srbin, muškarac, predsjednik SDS-a za općinu Bosanski Šamac. Nakon prvih višestranačkih općinskih izbora na prostoru općine Bosanski Šamac dodijeljen mu je mandat dopredsjednika općinske Skupštine. Tijekom prosinca 1991. godine zajedno s drugim čelnicima općinskog SDS-a inicira tzv. Izbornu Srpsku skupštinu na kojoj biva imenovan za predsjednika novoosnovane "Srpske opštine Šamac". Osobno je 13.04.1992. godine priopćio hrvatskim i muslimanskim općinskim političkim čelnicima da je srpsko rukovodstvo donijelo odluku o početku rada "Srpske opštine Šamac". Tada je rekao i do kuda se protežu granice te "opštine" i koje je njeno sjedište. Uputio je ultimatum da se oko 11.000 Hrvata i Muslimana općine Bosanski Šamac iseli iz svojih domova. Decidirano je odredio rok od sedam dana da se Hrvati i Muslimani isele iz svojih kuća i s prostora općine Bosanski Šamac, izuzevši one koji žive u selu Prudu, te u dijelu sela Bazika, Domaljevca i Grebnica. Zajedno sa čelnicima SDS-a općine Orašje Lazom Mirkićem i Acom Ristićem iz Orašja te čelnicima SDS-a iz Bosanskog Šamca Mirkom Jovanovićem, Milošem Bogdanovićem i Draganom Đorđevićem zvanim Crnim (zapovjednik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci koji su došli iz Srbije) sudjelovao je 19.04.1992. godine u selu Donjem Žabaru na sastanku na kojem je predstavnicima legitimne vlasti općine Orašje priopćeno, da su Srbi osnovali "Srpsku opštinu Orašje" u sastav koje ulazi i dio grada Orašja. Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Den Haagu podigao je 25. srpnja 1995. godine optužnicu protiv njega za počinjene ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima u općini Bosanski Šamac. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općina Bosanski Šamac i Orašje.

SIMIĆ, RANKO, (Blagoje), Srbin, muškarac, sredinom travnja 1992. godine od pretpostavljenog zapovjednika Nike Perića imenovan zapovjednikom jednog od tri voda lokalne srpske postrojbe iz sela Donjeg Žabara. Kao zapovjednik voda pri lokalnoj postrojbi srpskih snaga iz sela Donjeg Žabara sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda. Njemu potčinjeni Jovo Stevanović je u predjelu sela zvanom Albanija, nakon okupacije sela Vidovica, s dva udarca sjekirom u predio vrata i ramena ubio jednu stariju ženu, Hrvaticu po nacionalnosti, koju je tu zatekao. Očevidac ovog ubojstva je bio pripadnik srpskih snaga Zoran Marković (po činu desetnik).

SIMONOVIĆ, KONSTANTIN, zvani Kole, Srbin, muškarac, tijekom 1992. godine u logoru zvanom Luka u gradu Brčkom sudjelovao i posebno se isticao u fizičkom maltretiranju, zlostavljanju, mučenju i iživljavanju te ubojstvima zatočenih Hrvata i Muslimana. Osobno je ubio (strijeljanjem) više desetina zatočenika, kako muškaraca tako i žena.

SIMONOVIĆ, VERA, Srpkinja, ženska osoba, iz Brčkog, do rata poznata kao prostitutka u gradu Brčkom, od srpske okupacije grada i dijela općine Brčko 1992. godine nasilno je odvodila djevojke hravatske i muslimanske nacionalnosti u svoju kuću. Nad njima su se pripadnici srpskih snaga seksualno i fizički iživljavali nanoseći im duševne i tjelesne boli. Većina ovih djevojaka je nakon silovanja i brutalnog mučenja ubijana.

SIMONOVIĆ-ILIĆ, MONIKA, (Boro), Srpkinja, ženska osoba, iz Brčkog, kći poznate brčačke prostitutke Vere, pripadnica srpskih snaga (radikalne četničke postrojbe), tijekom 1992. i 1993. godine u logorima na području općine i grada Brčkog zajedno s Goranom Jelisićem strijeljala škorpionom zatočene Hrvate i Muslimane: prvo bi odabrali četiri do pet zatočenika, odveli ih na stratište i strijeljali, pa se zatim vraćali po nove žrtve i tako svakodnevno i po čitavi dan. U nekoliko je navrata zarobljenicima vadila utrobu, režući im kožu razbijenom bocom.

SJENČIĆ, SLOBODAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

SLIJEPČEVIĆ, MILOŠ, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") drugog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

SLIJEPČEVIĆ, ŽIVKO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) drugog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

SLIJEPČEVIĆ, PERO, Srbin, muškarac, zapovjednik prvog odjeljenja prvog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

SREMAC, MIHAJLO, Srbin, muškarac, kao predsjednik novouspostavljene vlade općine Bosanski Brod tijekom listopada 1991. pomogao Dušanu Dragosavljeviću kod ustrojavanja paravojne postrojbe od 134 naoružane osobe srpske nacionalnosti nazvane "Bosanskobrodski srpski bataljon".

STAJČIĆ, NEDELJKO, Srbin, muškarac, kapetan prve klase JNA, u završnim pripremama za agresiju i okupaciju Bosanske posavine početkom 1992. godine od zapovjednika derventske vojarne JNA Stanka Trajkovića, kooptiran u novoosnovano zapovjedništvo zapovjednog mjesta u Derventi kao načelnik intedantskih poslova, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

STAJIĆ, SAVO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

STANISAVLJEVIĆ, DUŠAN, zvani Strikan, Srbin, muškarac, do rata profesor u srednjoj školi u Bosanskom Brodu - nakon što su pripadnici JNA naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", imenovali su ga zapovjednikom svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod. Njemu najbliži suradnici bili su Nenad Ivanović, Ignjo Jaćimović, Dušan Kostadinović, Nenad Miličić, Miro Radovanović i Mićo Ružojčić.

STANISAVLJEVIĆ, PAVO, Srbin, muškarac, iz sela Vinske (općina Bosanski Brod) - nakon što su pripadnici JNA na prostoru općine Bosanski Brod naoružali lokalni srpski živalj i osnovali temeljne postrojbe nazvane "dobrovoljački odredi", zapovjednik svih "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Bosanski Brod Dušan Stanisavljević zvani Strikan imenovao ga je zapovjednikom temeljne srpske postrojbe (zvane četa) sastavljene od Srba, mještana sela Vinske.

STANIŠIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, zapovjednik protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

STANIŠIĆ, LAZAR, zvani Trojan, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane I. dobrovoljački odred iz sela Batkuše (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

STANIŠIĆ, LJUBO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") prvog odjeljenja RBR-a (ručni bacač raketa) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

STANIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

STANKOVIĆ, MILE, Srbin, muškarac, bojnik JNA, početkom druge polovice 1991. godine od potpukovnika Radosavljevića imenovan zamjenikom zapovjednika nižeg zapovjednog mjesta smještenog u selu Miloševcu, sukladno svojim ovlastima radi na osnivanju, opskrbi, naoružavanju i provođenju obuke s pripadnicima "dobrovoljačkih odreda" na prostoru općine Modriča.

STANKOVIĆ, NEBOJŠA, zvani Cera, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci pristigle početkom 1992. godine na prostor općine Bosanski Šamac iz Srbije, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

STANKOVIĆ, OSTOJA, Srbin, muškarac, iz grada Modriče, pripadnik srpskih snaga (radikalne četničke postrojbe), tijekom 1992. godine počinio veći broj zločina nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima u srpskim zatvorima i logorima na prostoru općine Modriči.

STANOJEVIĆ, LAZO, zvani Adžija, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

STANOJEVIĆ, LUKA, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

STEFANOVIĆ, STANKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

STEFANOVIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

STEFANOVIĆ, MARINKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

STEVANOVIĆ, JOVO, Srbin, muškarac, rođen 23.08.1952. godine, iz sela Lončara (općina Orašje), kao pripadnik postrojbe srpskih snaga iz sela Lončara pod zapovjedništvom Nike Perića sudjelovao je (u sklopu voda kojim je zapovijedao Ranko Simić) 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda. Osobno je u predjelu sela zvanom Albanija, nakon okupacije sela Vidovica, s dva udarca sjekirom u predio vrata i ramena ubio jednu stariju ženu, Hrvaticu po nacionalnosti, koju je tu zatekao. Očevidac ovog ubojstva je pripadnik srpskih snaga Zoran Marković (po činu desetnik). O ovom ubojstvu osobno je istog dana izvijestio svog nadređenog (zapovjednika voda Ranka Simića).

STEVANOVIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, iz Orašja, odvjetnik po zvanju, jedan od glavnih velikosrpskih ideologa na prostoru općine Orašje.

STEVIĆ, PERO, Srbin, muškarac, pripadnik srpske policije, tijekom 1992. godine u srpskom logoru zvanom Luka u gradu Brčkom iživljavao se i činio razne zločine nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima.

STEVIĆ, STEVAN/STJEPAN, Srbin, muškarac, iz sela Gornje Slatine (općina Bosanski Šamac), do rata direktor Spomen doma u Bosanskom Šamcu, kao zapovjednik topništva srpskih snaga stacionoranog na području sela Pelagićeva, Obudovca i Lončara od travnja 1992. izdavao je zapovijedi za svakodnevna gađanja civilnih ciljeva na području pod kontrolom HVO-a; velika razaranja činili su tijekom srpnja i kolovoza 1992.

STEVIĆ, STEVAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

STOJAKOVIĆ, ?, Srbin, muškarac, kapetan prve klase JNA, u završnim pripremama za agresiju i okupaciju Bosanske posavine početkom 1992. godine od zapovjednika derventske vojarne JNA Stanka Trajkovića, kooptiran u novoosnovano zapovjedništvo zapovjednog mjesta u Derventi na poslove zapovjednika postrojbe za vezu (vezist), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

STOJČIĆ, NEDELJKO, Srbin, muškarac, kapetan JNA, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

STOJČIĆ, SLOBODAN, Srbijanac, muškarac, iz grada Bora (Srbija), pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Arkanovci, prema osobnoj izjavi izrečenoj pred jednim od uhićenih Hrvata jedan od zapovjednika te postrojbe, kao pripadnik ove postrojbe pristigle iz Srbije na prostor Bosanske posavine sudjelovao tijekom listopada 1992. godine pri okupaciji grada Bosanskog Broda, kada je počinjen masovni zločin nad zatečenim Hrvatima i Muslimanima tog grada.

STOJČIĆ, TIHOMIR, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, neutvrđenog dana tijekom svibnja ili lipnja 1992. godine, zajedno s Miroslavom Bojanićem iz logora u Starom mlinu na rijeci Vijaka (općina Prnjavor), u odveo jednu zatočenu Hrvaticu u neku vikendicu, te je silovao, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

STOLIĆ, RISTO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

STOLIĆ, RISTO, Srbin, muškarac, umirovljeni policajac, iz Dervente, tijekom druge polovice 1991. i početkom 1992. godine zajedno s umirovljenim policajcem Ristom Stolićem organizirao dopremu i raspodjelu naoružanja i streljiva Srbima koji su živjeli u derventskom gradskom naselju Čardaku. Kao pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga sudjelovao je tijekom 1992. godine u provedbi agresije i okupacije grada i općine Derventa kada su počinjeni brojni ratni zločini nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

STUBLINČEVIĆ, ?, Srbin, muškarac, pukovnik JNA, tijekom druge polovice 1991. godine od generala Save Jankovića (zapovjednika 17. korpusa JNA) imenovan zapovjednikom "Operativno-taktičke grupe" koja se nalazila u selu Podnovlju (općina Doboj) sa zonom odgovornosti na prostoru zapadnog dijela Bosanske posavine (općina Bosanski Brod, Derventa, Doboj i manji dio općine Odžak), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa. Sukladno ovlastima u zoni odgovornosti svoje "Operativno-taktičke grupe" već od kolovoza 1991. godine, u određenim selima nastanjenim Srbima osniva niža zapovjedna mjesta, naoružane postrojbe na razini četa i bataljuna (pod radnim nazivom 'dobrovoljački odredi') u svim selima koja su nastanjena Srbima, pripadnicima novoosnovanih postrojba dijeli vojnu opremu i naoružanje, te provodi adekvatnu obuku. Tako su zapovjedna mjesta osnovana u vojarni JNA u Derventi, gdje glavne zadaće na razini ove općine provode (odrađuje) potpukovnik JNA Stanko Trajković i potpukovnik JNA Ljubobir Obradović, i u selu Liješću (općina Bosanski Brod). Bez ikakvog zakonskog uporišta, no s ciljem stvaranja kaosa i nesigurnosti u legitimnim tijelima općinskih vlasti te lažnim prikazivanjem JNA kao garanta sigurnosti, ovlastio je Vojnu policiju JNA da na pojedinim putnim pravcima (u prostoru zone odgovornosti svoje "Operativno-taktičke grupe") uspostave kontrolne punktove na kojima pripadnici Vojne policije JNA kontroliraju i pretresaju građane, automobile i slično. Ovakvi kontrolni punktovi postavljeni su u selima Podnovlju (općina Doboj), Liješću (općina Bosanski Brod) i drugdje. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima zapadnog dijela Bosanske posavine.

SUBOTIN, MILAN, Srbin, muškarac, kapetan JNA, početkom druge polovice 1991. godine od potpukovnika Stevana Nikolića zvanog Kriger, zapovjednika Operativno-taktičke grupe koja se nalazila u gradačačkom selu Pelagićevu, dobio zadaću da u selu Obudovcu osnuje niže zapovjedno mjesto za prostor općine Bosanski Šamac. Za sjedište nižeg zapovjednog mjesta izabrao je Omladinski dom u Obudovcu. Sukladno svojim ovlastima osniva, opskrbljuje, naoružava i provodi obuku s pripadnicima "dobrovoljačkih odreda". Na prostoru općine Bosanski Šamac osnovao je četiri takva odreda koji su imali status pričuvnih postrojbi JNA. Zapovjedništvo prvog "dobrovoljačkog odreda" bilo je u selu Batkuši, drugog u selu Obudovcu, trećeg u selu Crkvini, a četvrtog u gradu Bosanskom Šamcu. Osnovao je i diverzantsku postrojbu koja je od 29.11.1991., pa do 01.04.1992. godine, na prostoru općine Bosanski Šamac (većinom na užem prigradskom i gradskom pojasu) izvela 23 diverzantsko-terorističkih nedjela, u kojima su eksplozivnim napravama oštetili ili porušili veći broj dalekovodnih stupova (na magistralnim putovima elektroenergetske mreže), most na rijeci Savi, željezničku prugu Bosanski Šamac - Sarajevo, atomsko sklonište u krugu poduzeća "Hrana-produkt", privatne objekte u vlasništvu Hrvata, itd. Pripadnicima srpskih snaga stacioniranih u bosansko šamačkim selima Obudovac i Batkuša kojima je on zapovijedao zapovjedio je 19.07.1992. godine totalni napad iz sveg raspoloživog naoružanja na područje susjedne općine Orašje, s glavnim pravcem udara na selo Oštru Luku (napose na lokalitet Galiće).

SUNDAR, NIKOLA, Srbin, muškarac, pripadnik "Martićeve milicije", odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

ŠAINOVIĆ, MIHAJLO, zvani Mika, Srbin, muškarac, iz derventskog naselja Omeragića, pripadnik srpskih snaga, osobno je 01.04.1992. godine nasilno ušao u kuću Blaža Bešlića, starog 91 godinu, i ubio ga u krevetu, a potom zapalio kuću i mrtvo tijelo, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

ŠAPIR, NENAD, zvani Mece, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ŠARAC, MILORAD, Srbin, muškarac, iz grada Bosanske Dubice u istoimenoj općini, od 15.06.1992. godine zajedno s većim dijelom svoje postrojbe (dubička pješadijska brigada banjalučkog korpusa JNA) premješten na ratište na prostoru općine Derventa, gdje je paljenjem uništavao kuće Hrvata, a zatečenu imovinu pljačkao i odvozio svojoj kući u Bosansku Dubicu. Početkom listopada 1992. godine boravi na prostoru sela Donjeg i Gornjeg Svilaja (općina Odžak), i prema kazivanju Miroslava Vasilića zajedno s njim, Markom Vukadinovićem i svojim bratom Milošem Šarcem (svi pripadnici postrojbe srpskih snaga zvane dubička brigada), zarobio trojicu muškaraca, između četrdeset i pedeset godina života; nakon tjelesnog zlostavljanja uhićenike su ubili.

ŠARAC, MILOŠ, Srbin, muškarac, iz grada Bosanske Dubice u istoimenoj općini, od 15.06.1992. godine, zajedno s većim dijelom svoje postrojbe (dubička pješadijska brigada banjalučkog korpusa JNA), premješten na ratište na prostoru općine Derventa, gdje je paljenjem uništavao kuće Hrvata, a zatečenu imovinu pljačkao i odvozio svojoj kući u Bosansku Dubicu. Početkom listopada 1992. godine boravi na prostoru sela Donjeg i Gornjeg Svilaja (općina Odžak), i prema kazivanju Miroslava Vasilića zajedno s njim, Markom Vukadinovićem i svojim bratom Miloradom Šarcem (svi pripadnici postrojbe srpskih snaga zvane dubička brigada), zarobio trojicu muškaraca, između četrdeset i pedeset godina života; nakon tjelesnog zlostavljanja uhićenike su ubili.

ŠARKALJ, PERO, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, pripadnik srpskih snaga (ekstremne postrojbe zvane četnici), osnovano osumnjičen da je tijekom 1992. i 1993. godine u logorima i zatvorima na području općine i grada Brčkog počinio veći broj zločina nad hrvatskim i muslimanskim civilnim pučanstvom (od zlostavljanja, premlaćivanja do klanja).

ŠIŠIĆ, OSTOJA, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ŠIŠIĆ, VLADO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ŠIŠLJAGIĆ, LJUBO, Srbin, muškarac, pripadnik (vozač) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ŠIŠLJAGIĆ, JOVO, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog odjeljenja BST-a (bestrzajni topovi) protuoklopnog voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

ŠIŠLJAGIĆ, MIROSLAV, (Mitar), Srbin, muškarac, rođen 1965., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

ŠIŠLJAGIĆ, VASILIJE, (Đorđe), Srbin, muškarac, rođen 1948., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

ŠIŠLJAGIĆ, SIMO, (Slobodan), Srbin, muškarac, rođen 1948., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

ŠUKA, ?, Srbin, muškarac, iz Tuzle, kapetan prve klase JNA, radio u vojarni "Zdravko Čelar" u Derventi, od listopada 1991. godine zapovjednik 1. motoriziranog bataljuna 327. motorizirane brigade 454. mješovitog protuoklopno artiljerijskog puka JNA, odgovoran za ratne zločine počinjene tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

ŠUKURIN, NENAD, Srbin, muškarac, od sredine 1991. godine na dalje, zajedno s kapetanima JNA Gavrićem iz Doboja i Mišljenovićem iz Dervente te vojnim policajcem JNA Šljukom provodio vojnu obuku pripadnika lokalnih srpskih postrojba zvanih dobrovoljački odredi na području općine Bosanski Brod.

ŠLJUKA, ?, Srbin, muškarac, pripadnik Vojne policije JNA, od sredine 1991. godine na dalje zajedno s kapetanima JNA Gavrićem iz Doboja i Mišljenovićem iz Dervente provodio vojnu obuku pripadnika lokalnih srpskih postrojba zvanih dobrovoljački odredi na području općine Bosanski Brod. U obuci su mu pomagali i Srbi (lokalni zapovjednici) s područja općine Bosanski Brod Marko Grabovac, Vlado Jaćimović, Nenad Šukurina i drugi.

ŠLJUKA, ĐORĐE, (Žarko), Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne srpske postrojbe sudjelovao tijekom 1991. godine u pripremama, a tijekom 1992. godine u provedbi agresije i ratnih zločina nad Hrvatima općine Bosanski Brod, napose Hrvatima iz sela Donjih i Gornjih Vrela. Osobno je sudjelovao u prvom pretresu kuća Hrvata u selu Donjim Vrelima 28.03.1992. godine. Potom su slijedila maltretiranja Hrvata sela Donjih Vrela, paljenje njihovih kuća, pljačka imovine itd. Na pravoslavni Uskrs (koncem travnja) 1992. godine, u večernjim satima zajedno s ostalim pripadnicima lokalne srpske postrojbe zastrašivao je Hrvate, mještane sela Donjih Vrela, pucajući iz pješačkog oružja po njihovim kućama. Pripadnici postrojbe srpskih snaga kojoj je pripadao počinili su 11., 12. i 13.05.1992. godine masovni zločin nad Hrvatima sela Donjih Vrela kada su na razne načine ubili deset uglavnom starijih osoba, a sve obiteljske kuće Hrvata zapalili i uništili.

ŠLJUKA, VID, (Žarko), Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne srpske postrojbe sudjelovao tijekom 1991. godine u pripremama, a tijekom 1992. godine u provedbi agresije i ratnih zločina nad Hrvatima općine Bosanski Brod, napose Hrvatima iz sela Donjih i Gornjih Vrela. Osobno je sudjelovao u prvom pretresu kuća Hrvata u selu Donjim Vrelima 28.03.1992. godine. Potom su slijedila maltretiranja Hrvata sela Donjih Vrela, paljenje njihovih kuća, pljačka imovine itd. Na pravoslavni Uskrs (koncem travnja) 1992. godine, u večernjim satima zajedno s ostalim pripadnicima lokalne srpske postrojbe zastrašivao je Hrvate, mještane sela Donjih Vrela, pucajući iz pješačkog oružja po njihovim kućama. Pripadnici postrojbe srpskih snaga kojoj je pripadao počinili su 11., 12. i 13.05.1992. godine masovni zločin nad Hrvatima sela Donjih Vrela kada su na razne načine ubili deset uglavnom starijih osoba, a sve obiteljske kuće Hrvata zapalili i uništili.

TADIĆ, MIROSLAV, zvani Brko, Srbin, muškarac, rođen u odžačkom selu Novi Grad, stalno nastanjen u gradu Bosanskom Šamcu, tijekom 1992. godine imenovan za predsjednika "Komisije za etničko čišćenje" na prostoru općine Bosanski Šamac. Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Den Haagu podigao je 25. srpnja 1995. godine optužnicu protiv njega za počinjene ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima u općini Bosanski Šamac.

TADIĆ, MILENKO, (Njegoslav), Srbin, muškarac, rođen 1958., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

TADIĆ, MIROSLAV, zvani Miro i Brko, Srbin, muškarac, predsjednik Komisije za etničko čišćenje, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

TALIĆ, MOMIR, Srbin, muškarac, časnik JNA, zapovjednik 2. krajiškog korpusa srpskih snaga, od svibnja 1992. godine sudjelovao je u sveopćoj agresiji na Bosansku posavinu kada su, u cijelosti ili dijelom okupirane općine Derventa, Doboj, Modriča, Bosanski Brod, Gradačac, Brčko, Orašje, Bosanski Šamac i Odžak. U tom oružanom napadu njemu potčinjeni pripadnici srpskih snaga počinili su bezbroj ratnih zločina nad civilnim pučanstvom navedenih općina te nad vojnim zarobljenicima, zatočenicima i bolesnicima. Nakon "uspješno" obavljene okupacije velikog dijela Bosanske posavine i sjeverozapadne Bosne unaprijeđen je u čin "general-potpukovnika Srpske vojske". Osobno je 03.05.1995. godine boravio u selu Krepšiću (općina Brčko) i zapovjedio užurbane pripreme postrojbi srpskih snaga za sveopći napad na neokupirani prostor općine Orašje i izlazak srpskih snaga na rijeku Savu kod grada Orašja. Izvršnu zapovijed za totalni ofenzivni napad izdao je 05.05.1992. godine. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima Bosanske posavine.

TATIĆ, STOJAN, Srbin, muškarac, iz Dervente, načelnik Civilne zaštite Dervente, početkom 1992. godine često dolazio u derventsku vojarnu JNA i obavljao niz razgovora sa zapovjednikom vojarne potpukovnikom Stankom Trajkovićem i načelnikom 'Centra službi sigurnosti Doboj' Andrijom Bjeloševićem, radi provedbe završnih priprema za agresiju i okupaciju zapadnog dijela Bosanske posavine, odgovoran za ratne zločine počinjene, tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

TEŠANOVIĆ, DRAGOMIR, (Marko), Srbin, muškarac, rođen 1962., iz Novog Grada, predsjednik SDS-a za općinu Odžak i član srpskog Kriznog stožera općine Odžak, tijekom 1991. godine na čelu užeg rukovodstva SDS-a općine Odžak razrađuje strategiju velikosrpskog plana, koja se očituje u dvojakom djelovanju: prvo, političke naravi -razbijanje i razgradnja društveno-pravnog, teritorijalnog i administrativnog ustroja, drugo, vojno naravi - naoružavanje srpskog življa i priprava za vojno djelovanje na prostoru općine Odžak, kad za to dođe vrijeme. Uvažavajući činjenicu da je mali broj Srba u ukupnom postotku pučanstva ove općine te raspoređenost sela u kojima žive Srbi, na čelu užeg rukovodstva SDS-a odlučuje se za primjenu modela tzv. "srpskih opština". Ovaj model se ogleda u priključenju grupiranih područja na kojima žive Srbi susjednim općinama u kojima su osnivane "srpske opštine". Tako Srbi iz sela Novog Grada i Donje Dubice "izražavaju želju" da se priključe "Srpskoj opštini Šamac", Srbi iz sela Gnionice da se pridruže "Srpskoj opštini Modriča", a Srbi iz sela Jošavic, Vrbovca, Donjeg Svilaja i Gornjeg Svilaaj da se pripoje "Srpskoj opštini Brod". Ovako zamišljeno "odvajanje" određenih dijelova od općine Odžak ima izuzetno značenje na pozicije njihova vojnog ustrojavanja i predstojeće oružane agresije pripadnika srpskih snaga predvođenih pripadnicima JNA na prostor grada i općine Odžak.

TEŠIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

TEŠIĆ, CVIJAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

TEŠIĆ, RANKO, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

TEŠIĆ, ĐORĐE, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

TEŠIĆ, CVIKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

TEUFILOVIĆ, (NOVAK) NIKOLA, Srbin, muškarac, rođen 1968., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

TODOROVIĆ, STEVAN, zvani Stevo, Stiv i Monstrum, Srbin, muškarac, iz sela Danje Slatine (općina Bosanski Šamac), načelnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, osnovano osumnjičen da je tijekom 1992. godine boravio na prostoru općine Brčko te počinio brojne zločine nad Hrvatima i Muslimanima na području grada i općine Brčko. Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Den Haagu podigao je 25. srpnja 1995. godine optužnicu protiv njega za počinjene ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima u općini Bosanski Šamac.

TOPČAGIĆ, FADIL, zvani Brada, Musliman, muškarac, iz Bosanskog Šamca, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, od studenog 1991. godine, pripadnik diverzantske postrojbe JNA koja je od 29.11.1991., pa do 01.04.1992. godine na prostoru općine Bosanski Šamac (većinom na užem prigradskom i gradskom pojasu) izvela 23 diverzantsko-teroristička nedjela, u kojima su eksplozivnim napravama oštetili ili porušili veći broj dalekovodnih stupova (na magistralnim putovima elektroenergetske mreže), most na rijeci Savi, željezničku prugu Bosanski Šamac - Sarajevo, atomsko sklonište u krugu poduzeća "Hrana-produkt", privatne objekte u vlasništvu Hrvata, it.d., odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

TOPOLOVAC, MIHAJLO, Srbin, muškarac, iz odžačkog sela Donje Dubice (zaselka Trnjaka), stalno nastanjen u gradu Bosanskom Šamcu, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

TOPOLOVAC, MILE, Srbin, muškarac, pripadnik (poslužitelj) četvrtog mitraljeskog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

TOVIRAC, MIHAJLO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

TRAJKOVIĆ, STANKO, Srbin, muškarac, iz Doboja, potpukovnik JNA, zapovjednik vojarne "Zdravko Čelar" u Derventi, od pukovnika JNA Stublinčevića (zapovjednika "Operativno-taktičke grupe" JNA sa sjedištem u dobojskom selu Podnovlju) imenovan zapovjednikom nižeg zapovjednog mjesta smještenog u vojarni JNA u Derventi sa zonom odgovornosti na prostoru općine Derventa, aktivno podržavao stajalište SDS-a za teritorijalnim odvajanjem onih prostora općine Derventa u kojima Srbi žive u većini i osnivanje 'Srpske općine Derventa' sa sjedištem u gradskom naselju Čardaku. Tijekom 1991. godine zapovijedao da se naoružanje uskladišteno u bazi JNA južno od grada Dervente (u navedenoj bazi JNA bile su uskladištene ogromne količine naoružanja i streljiva Teritorijalne obrane većeg broja bosansko-posavskih općina), raspodijeli isključivo Srbima na prostoru sjeverne Bosne. Naoružanje i streljivo prevoženo je vojnim vozilima JNA u Agiće, Miškovce, Trstence i druga sela nastanjena Srbima, uz pratnju pripadnika Vojen policije JNA, a vojnim helikopterima u sela Donju Ljupljanicu i Veliku Sočanicu. U drugoj polovici 1991. godine u vojarni je okupljao 'srpske dobrovoljce', naoružavao ih i slao na ratište u Hrvatsku, uglavnom na prostor zapadne Slavonije. S ciljem kvalitetnijih priprema za agresiju na Bosansku posavinu, zapovjedio je, tijekom rujna 1991. godine, dislociranje većeg dijela vojnika, naoružanja, streljiva i druge vojne tehnike 454. mješovitog protuoklopnog artiljerijskog puka JNA iz vojarne u Derventi na teren, na prostor susjedne općine Prnjavor (lokalitet Ribnjak), Srbac (planinu Motajicu), i u ona sela derventske općine u kojima su u većini živjeli Srbi (Debela Obala, Kalenderovci Gornji...). Po dolasku na teren, sukladno zapovijedi, sva topnička oružja su ukopana i stavljena u borbene položaje s cijevima okrenutim prema unutrašnjosti općine i grada Dervente. U završnoj etapi priprema za agresiju i okupaciju Bosanske posavine osnovao je zapovjedništvo zapovjednog mjesta u Derventi u koju je imenovao časnike JNA potpukovnika Ljubomira Obradovića (iz Dervente), majora Sreću Sekulića (iz Dervente), kapetana prve klase Nedeljka Stajčića (načelnik za intedantske poslove), kapetana Andriju Peuzeša (zapovjednik pozadinske postrojbe), kapetana Đorđa Mišljenovića (referent za opskrbu), kapetana Bočića (voditelj garnizonske ambulante u derventskoj vojarni JNA) i pričuvnog kapetana prve klase Stojakovića (zapovjednik veze).

TRIFUNOVIĆ, DUŠAN, (Stevan), Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga sudjelovao tijekom svibnja 1992. godine u provedbi ratnih zločina nad civilnim pučanstvom hrvatske nacionalnosti sela Donjih Vrela.

TRIFUNOVIĆ, SLAVKO, zvani Mengele, Srbin, muškarac, iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), policajac, tijekom 1992. godine u logoru, kojeg su pripadnici srpskih snaga osnovali u skladištnim prostorijama Teritorijalne obrane općine Bosanski Šamac, brutalno se iživljavao nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima. Posebno je "uživao" vadeći zdrave zube zatočenicima željeznim građevinskim kliještima, puškom ili čim sličnim; povađene zube odlagao je u staklenu posudu, govoreći da će ih čuvati kao ratni trofej.

TRIVANOVIĆ, MITAR, Srbin, muškarac, pričuvni kapetan JNA, tijekom druge polovice 1991. i početkom 1992. godine zajedno s umirovljenim policajcem Ristom Stolićem organizirao dopremu i raspodjelu naoružanja i streljiva Srbima koji su živjeli u derventskom gradskom naselju Čardaku, odgovoran za ratne zločine počinjene tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

TRIVUNOVIĆ, SLAVKO, zvani Harmonikaš, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

TRIVKOVIĆ, ?, Srbin, muškarac, iz sela Liješće (općina Bosanski Brod) - dozapovjednik srpske postrojbe zvane Beli orlovi, Dragan Mićić zvani Deda, zajedno sjoš trojicom pripadnika svoje postrojbe među kojima je bio i Živko Krivošija, presreli su 25.03.1992. godine na ulazu u selo Donja Vrela automobil u kojem su se nalazila trojica Hrvata, mještana sela Donjih Vrela; nakon pretresa automobila, ranjavanja vozača automobila (jedan od pripadnika srpske postrojbe pucao mu je iz neposredne blizine u desno rame) i brutalnog premlaćivanja uhićenika, doveli su ih u selo Liješće, gdje su ih zatvorili u jednu prostoriju svlačionice na nogometnom igralištu, u neposrednoj blizini Omladinskog doma u kojemu se tada bilo smješteno zapovjedništvo srpskih snaga ("dobrovoljačkih odreda"). Ova je osoba tijekom večeri i noći, zajedno s Nenadom Miličićem (Srbinom iz sela Vinske) brutalno premlaćivao i mučio bez prestanka svu trojicu zatočenih Hrvata; oko ponoći su izveli dvojicu zatočenika, Iliju Dusparu i Franju Matanovića, odveli do obale rijeke Save i tu ubili, a tijela su bacili u rijeku.

TRUBAJIĆ, LJUBIŠA, (Ostoja), Srbin, muškarac, kao pripadnik postrojbe srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, kuće su opljačkane, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

TUBAKOVIĆ, MARKO, Srbin, muškarac, zapovjednik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane II. dobrovoljački odred iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

TUBONJIĆ, DRAGAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

TUPIĆ, (MILAN) SLAVKO, Srbin, muškarac, rođen 1970., iz Vrbovačkog Lipika (općina Odžak), član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

TUTNJEVIĆ, STEVO, zvani Stevura, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

VAKIĆ, SLOBODAN, zvani Žvaka, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

VASILIĆ, MIROSLAV, (Miloš), Srbin, muškarac, rođen 1969. godine, iz grada Bosanske Dubice u istoimenoj općini, od 30.06.1991. godine u sastavu je 11. pješadijske brigade (zvane i 'Dubička') banjalučkog korpuca JNA iz Bosanske Dubice, kojom je tada zapovijedao potpukovnik JNA Ratomir Marinković. Vrijeme od 16.10.1991. do 15.06.1992. godine proveo je zajedno s drugim pripadnicima svoje postrojbe u Republici Hrvatskoj, na ratištu oko Jasenovca i Novske. Od 15.06.1992. godine, zajedno s većim dijelom svoje postrojbe, premješten je na ratište na prostoru općine Derventa, gdje je u selima Ceru, Modranu i još nekima paljenjem uništavao kuće Hrvata, a zatečenu imovinu pljačkao i odvozio svojoj kući u Bosansku Dubicu. Početkom listopada 1992. godine boravi na prostoru sela Donjeg i Gornjeg Svilaja (općina Odžak). Sam je kasnije kazivao da je tijekom listopada 1992. godine na prostoru sela Svilaja, zajedno s Miloradom i Milošem (braća) Šarcem, te Markom Vukadinovićem (svi pripadnici postrojbe srpskih snaga zvane Dubička brigada) zarobio trojicu muškaraca, starih između četrdeset i pedeset godina. Nakon tijelesnog zlostavljanja uhićenike su strijeljali. Tijekom 1994./1995. godine većinu vremena provodi u selu Krepšiću (općina Brčko) i aktivno sudjeluje u oružanim napadima na prostor i osobe neokupiranih područja općina Orašje i Brčko.

VASILJEVIĆ, LAZO, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), zapovjednik drugog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

VASILJEVIĆ, LUKA, Srbin, muškarac, iz sela Bukove Grede (općina Orašje), pripadnik drugog odjeljenja lokalne postrojbe srpskih snaga iz sela Bukove Grede.

VASILJEVIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, kao vojni sudac pri srpskim snagama odgovoran je za ratne zločine počinjene tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

VASILJEVIĆ, NOVICA, Srbin, muškarac, iz grada Modriče, prema odredbi i ukazu koje je dobio od Gavre Drinića, vrijeme tijekom svibnja 1992. godine provodi u selu Skugriću Gornjem (općina Modriča) i vrši istražne radnje nad uhićenim Hrvatima i Muslimanima s područja općine Modriča; prilikom ispitivanja uhićenike fizički zlostavljaju i muče.

VASOVIĆ, SVETOZAR, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

VEJSILOVIĆ, JASMIN, Musliman, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

VIDIĆ, ACO, Srbin, muškarac, kao pripadnik postrojbe JNA pod zapovjedništvom kapetana JNA Miroslava Radića, sudjelovao 16.04.1992. godine u napadu na selo Gornje Kolibe kada je ubijeno najmanje deset starijih osoba, Hrvata i Muslimana, mještana tog sela. Sjedeći na jednom tenku, zajedno sa Stankom Patkovićem koji je sjedio na drugom, pokazivao je koje će se kuće rušiti tenkovskim granatama; kad su tenkovi došli do seoske džamije i mjesnog groblja, zajednički sa Stankom Patkovićem odredio da se isti poruše, što je i učinjeno. Istog dana je na prostoru lijevo od džamije (lokalitet zvan Bare), uz pomoć Stanka Patkovića, ubio dvojicu Muslimana, umirovljenike Ejuba Mašića i Mehmeda Mujčina, te potom sa jednim Srbinom iz bosanskobrodskog sela Brusnice Male (pripadnikom njegove postrojbe), u kućnom dvorištu ubio Mirka Šarića (preko 60 godina života) i njegovu majku Cvitu (preko 90 godina života).

VIDIĆ, MARKO, Srbin, muškarac, umirovljeni policajac, od Nenada Miličića, zapovjednika četvrtog bataljuna srpske postrojbe zvane Vučjačka brigada, imenovan tijekom srpnja 1992. godine za njegovog pomoćnika na poslovima sigurnosti.

VOĆKIĆ, JOVO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane III. dobrovoljački odred iz sela Crkvine (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

VOĆKIĆ, MARKO, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane III. dobrovoljački odred iz sela Crkvine (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

VOĆKIĆ, PETAR, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane III. dobrovoljački odred iz sela Crkvine (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

VOJNOVIĆ, MILENKO, zvani Beli, Srbin, muškarac, predsjednik Općinskog odbora SDS-a u Brčkom, jedan od vođa i provoditelja srpske politike genocida (etničkog čišćenja), utemeljene na provedbi masovnih zločina nad Hrvatima i Muslimanima na prostoru općine Brčko.

VRAŠTANOVIĆ, RANKO, Srbin, muškarac, iz Dervente, pripadnik srpskih snaga, tijekom 1992. godine, čuvar u logoru Bare (općina Doboj) kojeg su pripadnici srpskih snaga osnovali u prostoru vojnog skladišta JNA u dobojskom naselju Rudanka, u kojem su uhićenici bili izloženi svakodnevnim torturama i ubojstvima, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

VUJIĆ, DRAGAN, (Ilija), Srbin, muškarac, iz sela Lončara (općina Orašje), kao član jedne od četiri tenkovske posade srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

VUJIĆ, JOSIP, Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne srpske postrojbe sudjelovao tijekom 1991. godine u pripremama, a tijekom 1992. godine u provedbi agresije i ratnih zločina nad Hrvatima općine Bosanski Brod, posebno nad Hrvatima iz sela Donjih i Gornjih Vrela. Osobno je sudjelovao u prvom pretresu kuća Hrvata u selu Donjim Vrelima 28.03.1992. godine. Potom su slijedila maltretiranja Hrvata sela Donjih Vrela, paljenje njihovih kuća, pljačka imovine it.d. Na pravoslavni Uskrs (koncem travnja) 1992. godine, u večernjim satima, zajedno s ostalim pripadnicima lokalne srpske postrojbe zastrašivao je Hrvate, mještane sela Donjih Vrela pucajući iz pješačkog oružja po njihovim kućama. Pripadnici lokalne postrojbe srpskih snaga kojoj je pripadao počinili su 11., 12. i 13.05.1992. godine masovni zločin nad Hrvatima sela Donjih Vrela kada su na razne načine ubili deset uglavnom starijih osoba, a sve obiteljske kuće Hrvata zapalili i uništili.

VUJIĆ, MILAN, (Stanko), Srbin, muškarac, iz sela Lončara (općina Orašje), kao član jedne od četiriju tenkovskih posada srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

VUJIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, pripadnik ("nišandžija") četvrtog mitraljeskog odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

VUJIĆ, RADMILA, Srpkinja, ženska osoba, iz sela Liješća (općina Bosanski Brod), tijekom ožujka 1992. godine, kao pripadnica lokalnih srpskih snaga boravila na prostoru sela Liješće i sudjelovala u provedbi agresije i ratnih zločina nad civilima općine Bosanski Brod.

VUJIĆ, SLOBODAN, (Stanko), Srbin, muškarac, sredinom travnja 1992. godine od svog zapovjednika Nike Perića imenovan zapovjednikom jednog od tri voda lokalne srpske postrojbe iz sela Donjeg Žabara; kao zapovjednik voda bio je članom jedne od četiriju tenkovskih posada srpskih snaga i sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila, Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

VUJIĆ, ZORAN, Srbin, muškarac, iz sela Gornja Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne srpske postrojbe sudjelovao tijekom 1991. godine u pripremama, a tijekom 1992. godine u provedbi agresije i ratnih zločina nad Hrvatima općine Bosanski Brod, posebno nad Hrvatima iz sela Donjih i Gornjih Vrela. Osobno je sudjelovao u prvom pretresu kuća Hrvata u selu Donjim Vrelima 28.03.1992. godine. Potom su slijedila maltretiranja Hrvata sela Donjih Vrela, paljenje njihovih kuća, pljačka imovine itd. Na pravoslavni Uskrs (koncem travnja) 1992. godine, u večernjim satima zajedno s ostalim pripadnicima lokalne srpske postrojbe zastrašivao je Hrvate, mještane sela Donjih Vrela, pucajući iz pješačkog oružja po njihovim kućama. Pripadnici lokalne postrojbe srpskih snaga kojoj je pripadao počinili su 11., 12. i 13.05.1992. godine,masovni zločin nad Hrvatima sela Donjih Vrela kada su na razne načine ubili deset uglavnom starijih osoba, a sve obiteljske kuće Hrvata zapalili i uništili.

VUJIČIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, zapovjednik trećeg odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

VUJIČIĆ, BRANKO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

VUJIČIĆ, MIRKO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

VUJIČIĆ, PETAR, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

VUJIČIĆ, SAVO, Srbin, muškarac, vozač lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

VUJIČIĆ, PANO, Srbin, muškarac, pripadnik (strijelac) trećeg odjeljenja trećeg voda lokalne postrojbe srpskih snaga zvane Dobrovoljački odred, iz sela Donje Dubice (općina Odžak).

VUJINOVIĆ, ZDRAVKO, (Đuro), Srbin, muškarac, rođen 1945., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog štaba općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

VUKADINOVIĆ, MARKO, Srbin, muškarac, iz grada Bosanske Dubice u istoimenoj općini, od 15.06.1992. godine zajedno s većim dijelom svoje postrojbe (dubička pješadijska brigada banjalučkog korpusa JNA) premješten na ratište na prostoru općine Derventa, gdje paljenjem uništava kuće Hrvata, a zatečenu imovinu pljačka i odvozi svojoj kući u Bosansku Dubicu. Početkom listopada 1992. godine boravi na prostoru sela Donjeg i Gornjeg Svilaja (općina Odžak). Prema kazivanju Miroslava Vasilića, tijekom listopada 1992. godine na prostoru sela Svilaja zajedno s njim i braćom Miloradom i Milošem Šarcem (svi pripadnici postrojbe srpskih snaga zvane dubička brigada), zarobili su trojicu muškaraca, starih između četrdeset i pedeset godina i nakon tjelesnog zlostavljanja ubili.

VUKELIĆ, VUJADIN, Srbin, muškarac, iz sela Podnovlja (općina Doboj), pripadnik srpskih snaga, zajedno sa Zlatkom Macanom tijekom 1992. godine na prvoj crti bojišnice Riteši, Majevica, fizički maltretirao (tukao) zatočenike iz dobojskog logora Bare, koje je tu doveo Ljubomir Petrović (kapetan JNA) radi obavljanja prisilnih radova (kopanje rovova, tranšeja i raznih utvrda za potrebe pripadnika srpskih snaga). Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

VUKMAN, GORAN, (Slobodan), Srbin, muškarac, iz sela Gornjih Vrela (općina Bosanski Brod), kao pripadnik lokalne srpske postrojbe sudjelovao tijekom 1991. godine u pripremama, a tijekom 1992. godine u provedbi agresije i ratnih zločina nad Hrvatima općine Bosanski Brod, pogotovo nad Hrvatima iz sela Donjih i Gornjih Vrela. Osobno je sudjelovao u prvom pretresu kuća Hrvata u selu Donjim Vrelima 28.03.1992. godine. Potom su slijedila maltretiranja Hrvata sela Donjih Vrela, paljenje njihovih kuća, pljačka imovine it.d. Pojedinim Hrvatima iz sela Donjih Vrela otvoreno je govorio 'da će pobiti sve Hrvate, po redu'. Na pravoslavni Uskrs (koncem travnja) 1992. godine, u večernjim satima, zajedno s ostalim pripadnicima lokalne srpske postrojbe, zastrašivao je Hrvate, mještane sela Donja Vrela, pucajući iz pješačkog oružja po njihovim kućama.

Osobno je 11.05.1992. godine opljačkao Antu Jurilja (1941.) iz sela Donjih Vrela (iz dvorišta mu je odvezao poljoprivredni traktor), pripadnici lokalne postrojbe srpskih snaga kojoj je pripadao počinili su 11., 12. i 13.05.1992. godine masovni zločin nad Hrvatima sela Donjih Vrela kada su na razne načine ubili deset uglavnom starijih osoba, a sve obiteljske kuće Hrvata zapalili i uništili.

VUKMIROVIĆ, STANKO, zvani Dulić, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske vojske, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

VUKOJEVIĆ, ILIJA, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije na prostoru općine Bosanski Šamac, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

VUKOVIĆ, ALEKSANDAR, zvani Vuk, Crnogorac, muškarac, iz Pljevlja (općina Pljevlja), kao pripadnik postrojbe srpskih snaga pristigle iz Srbije (zvane Šešeljevci) sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda. Prema neprovjerenim izvješćima poginuo je tijekom napada, a u znak zahvalnosti Srbi su promjenili ime okupiranog sela Vidovica u Vukovo.

VUKOVIĆ, MILAN, Srbin, muškarac, pripadnik Srpske milicije, zajedno s Novakom Novićem 23.03.1992. godine zapovjedio pripadnicima srpskih snaga da uhite 70 civila Hrvata i Muslimana iz derventskog naselja Omeragića. Nakon uhićenja civile su odveli i zatočili u Osnovnnoj školi u selu Agićima (općina Derventa); nakon određenog vremena skupina od 17 zatočenika prebacili su u logor u Starom mlinu na rijeci Vijaka (općina Prnjavor). Osobno je dolazio u ovaj logor, gdje je skupa sa Đorđem Radanom premlaćivao zatočenike, a napose Muslimana Ahmeta Bundevicu, koji je u ovom logoru premlaćivanjem i usmrćen 11.06.1992. godine. Odgovoran je za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Derventa.

VUKOVIĆ, DUŠAN, Srbin, muškarac, iz grada Dervente u istoimenoj općini, nakon prvih općinskih višestranačkih izbora kao zastupnik SDS-a izabran za predsjednika općinske vlade. Osobno je, a i nagovarajući ostale zastupnike SDS-a u općinskim tijelima vlasti, primjenjivao metode blokade rada novoizabranih tijela vlasti općine Derventa, s ciljem stvaranja preduvjeta za oružanu agresiju pripadnika JNA na prostor općine. Učestalo je tražio teritorijalno razgraničenje općine i osnivanje 'Srpske opštine Derventa', u sastav koje bi osim sela u kojima su u većini živjeli Srbi ušao i dio grada Dervente koji se nalazi s lijeve obale rijeke Ukrine; za sjedište je odredio gradsko naselje Čardak. Učestalo je, kao značajnu potporu ideji teritorijalnog razgraničenja, isticao podršku zapovjednika vojarne JNA "Zdravko Čalar" u Derventi potpukovnika Stanka Trajkovića i njegovog zamjenika potpukovnika Ljubomira Obradovića, te časnika za sigurnost JNA u navedenoj vojarni Petra Čaušanina.

VUKOVIĆ, MILORAD, (Živko), Srbin, muškarac, rođen 1966., iz Novog Grada, član srpskog Kriznog stožera općine Odžak i politički aktivist SDS-a.

ZAHIROVIĆ, DŽEMAL, zvani Špajzer, Musliman, muškarac, iz okolice grada Bijeljine, kao pripadnik srpskih snaga počinio tijekom 1992. godine veći broj zločina nad Hrvatima i Muslimanima na prostoru grada i općine Brčko; kao logorski čuvar u logoru zvanom Batković u istoimenom bijeljinskom selu tijekom 1992. godine počinio bezbroj brutalnih zločina nad Hrvatima i Muslimanima koji su bili zatočeni u tom logoru. Jedna od specijalnosti pri mučenju ili ubijanju zatočenika bilo mu je lomljenje kralježnice i udarci kamenom.

ZARIĆ, SIMO, zvani Šolaja, Srbin, muškarac, rođen u odžačkom selu Donjoj Dubici (zaselak Trnjak), za stalno nastanjen u gradu Bosanskom Šamcu, od koncaa 1991. godine šef vojne sigurnosti i jedan od zapovjednika lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac. Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Den Haagu podigao je 25. srpnja 1995. godine optužnicu protiv njega za počinjene ratne zločine nad Hrvatima i Muslimanima u općini Bosanski Šamac.

ZEČEVIĆ, ILIJA, Srbin, muškarac, iz sela Gornjeg Svilaja (općina Odžak), tijekom druge polovice 1991. godine zajedno s predsjednikom SDS-a za selo Gornji Svilaj Vladom Seljakovićem preuzimao naoružanje, streljivo i drugu vojnu opremu od pripadnika JNA u Novom Gradu, dopremao u selo Gornji Svilaj i raspodjeljivao među Srbima, stanovnicima tog sela; početkom 1992. godine imenovan zapovjednikom "dobrovoljačkog odreda" osnovanog u selu Gornjem Svilaju (općina Odžak). Odgovoran je za veći broj ratnih zločina počinjenih tijekom 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima općina Odžak i Bosanski Brod.

ZORANOVIĆ, RADOVAN, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane III. dobrovoljački odred iz sela Crkvina (općina Bosanski Šamac), odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ZORANOVIĆ, MILE, zvani Pancir, Srbin, muškarac, pripadnik lokalne postrojbe srpskih snaga zvane IV. dobrovoljački odred iz Bosanskog Šamca, odgovoran za ratne zločine počinjene nad Hrvatima i Muslimanima općine Bosanski Šamac.

ZORIĆ, GLIGOR, Srbin, muškarac, iz okolice grada Goražda, kao pripadnik srpskih snaga tijekom 1992. godine posebno se isticao čeneći veći broj zločina nad Hrvatima i Muslimanima na prostoru općine Brčko; kao logorski čuvar u logoru zvanom Batković u istoimenom bijeljinskom selu tijekom 1992. godine počinio bezbroj brutalnih zločina nad Hrvatima i Muslimanima zatočenima u tom logoru.

ŽARKIĆ, ZORAN, Srbin, muškarac, iz sela Donjeg Žabara (općina Orašje), kao član jedne od četiriju tenkovskih posade srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

ŽERIĆ, ZORAN, Srbin, muškarac, iz Bosanskog Broda, kao djelatnik Štaba TO općine Bosanki Brod tijekom listopada 1991. pomogao Dušanu Dragosavljeviću pri osnivanju paravojne postrojbe od 134 naoružane osobe srpske nacionalnosti nazvane "Bosanskobrodski srpski bataljon".

ŽIGIĆ, SLAVKO, (Simo), Srbin, muškarac, iz sela Lončara (općina Orašje), kao član jedne od četiriju tenkovskih posade srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovic. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

ŽIGIĆ, (SIMO) ZDRAVKO, Srbin, muškarac, iz sela Lončari (općina Orašje), kao član jedne od četiriju tenkovskih posade srpskih snaga sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovic. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

ŽIVANOVIĆ, LJUBOMIR, Srbin, muškarac, iz Srbije, bojnik JNA, tijekom 1992. godine službovao u vojarni JNA u Brčkom; koncem ožujka 1992. godine, zajedno s Nikom Periće sazvao i vodio sastanak na kojem su okupljeni vojno sposobni Srbi iz sela Lončara (općina Orašje) i tijekom sastanka izjavio da će JNA svim Srbima iz sela Lončara, kao i Srbima iz drugih sela i mjesta podijeliti naoružanje, opremu i streljivo, te ih obučiti i vojno ustrojiti; osobno je 06.04.1992. godine u selu Donjim Žabarima kraj Osnovne škole ispred JNA nadzirao podjelu naoružanja, opreme i streljiva Srbima iz oraških sela Donjeg Žabara, Čović Polja i Lončara (tada je samo iz sela Lončara naoružano i vojno opremljeno 115 Srba). Prema zapovjedi svog nadređenog, potpukovnika JNA Stevana Nikolića zvanog Kriger, otpočeo je i predvodio sveopći oružani napad postrojbi srpskih snaga na prostor općine Orašje, koji je započeo 29.04.1992. godine, u jutarnjim satima (oko 9,00 sati) iz istočnog pravca (od općine Brčko) i južnog dijela oraške općine (iz sela Čović Polja, Lepnice, Donjeg Žabaar i Lončara). Neposredno prije izdavanja zapovjedi za napad, zajedno s Nikom Perićem je, u oraškom selu Lepnicama pred okupljenim pripadnicima srpskih snaga objasnio koncepciju i startegiju napada na selo Vidovice, a potom naglasio da svaki pripadnik lokalnih potrojbi srpskih snaga, pogotovo pripadnici postrojbe koji su pristigli iz Srbije, nakon zauzimanja sela Vidovica mogu uzeti svu imovinu koju nađu, a svidi im se. Rezultat ovog napada je bila potpuna okupacija oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

ŽIVKOVIĆ, DRAGAN, zvani Travolta, Srbin, muškarac, kao pripadnik postrojbe srpskih snaga privodio civilno stanovništvo grada Brčkog u logor zvan Luka i tu ih zlostavljao i mučio.

?, BOGDAN, zvani Keki, Srbin, muškarac, iz grada Brčkog, pripadnik lokalne srpske policije, tijekom 1992. godine u zatvoru u Brčkom počinio bezbroj premlaćivanja i drugih zlodjela nad uhićenim Hrvatima i Muslimanima, stanovnicima grada Brčkog.

?, BOGDAN, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci, u logoru kojeg su srpske snage osnovale u selu Pelalgićevu (općina Gradačac), od 17.05.1992. godine na dalje počinio veliki broj perverznih i brutalnih zločina nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima.

?, ENVER, Musliman, muškarac, u logoru zvanom Luka u gradu Brčkom počinio veći broj ubojstava zatočenih Hrvata i Muslimana; javno se hvalio kako je osobno ubio veliki broj zatočenih Muslimana; poslije ovakvih izjava običavao je pokazivati krvavi vojnički nož s kojeg bi lizao krv.

?, DINO, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Arkanovci, sudjelovao u provedbi ratnih zločina nad Hrvatima i Muslimanima u Brčkom.

?, DRAGAN, Srbin, muškarac, iz Brčkog, bojnik JNA, tijekom 1992. i 1993. godine sudjelovao u provedbi stravičnih zločina (premlaćivanje, vađenja očiju, rezanje ušiju, ubijanje klanjem, masakriranje, silovanje...) nad Hrvatima i Muslimanima (civilima i zatočenicima) na prostoru Bosanske posavine.

?, ILIJA, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga, sudjelovao od 1992. godine u provođenju zločina nad Hrvatima i Muslimanima na prostoru Bosanske posavine.

?, IVAN, zvani Kikica, Srbin, muškarac, s prostora općine Bijeljina, tijekom 1992. godine u logoru Luka u gradu Brčkom ubijao zatočene Hrvate i Muslimane.

?, LJILJA, Srpkinja, ženska osoba, pripadnica srpskih snaga, osobno u lipnju 1992. godine, u logoru Bare (općina Doboj) kojeg su pripadnici srpskih snaga osnovali u prostoru vojnog skladišta JNA u dobojskom naselju Rudanka, fizički maltretirala skupinu uhićenika koje su pripadnici srpskih snaga iz Dervente doveli u ovaj logor. Posebno se okrutno odnosila prema jednom Muslimanu iz Dervente kojeg je znala tući vojničkim opasačem sve dok se ne bi umorila, a tada bi mu zapovjedila da legne potrbuške i onda mu sjela na leđa tražeći od njega da radi sklekove.

?, MIROSLAV, Srbin, muškarac, iz sela Koretaša (općina Lopare), od 1992. godine sudjelovao u provodbi srpske politike genocida (etničkog čišćenja) na prostoru općine Brčko: nakon uhićenja privodio civile hrvatske i muslimanske nacionalnosti u logor Luku u gradu Brčkom i tu ih osobno ubijao.

?, PREDRAG, zvani Raka, Srbijanac, muškarac, iz Kraljeva (Srbija), od veljače 1992. godine kao pripadnik paravojne postrojbe zvane Beli orlovi boravio sa svojom postrojbom na prostoru općine Bosanski Brod, u selu Vinska; pripadnici ove srpske postrojbe od svog su dolaska na prostor općine Bosanski Brod pa na dalje sustavno zlostavljali hrvatsko pučanstvo koje je živjelo na tom prostoru, pljačkali imovinu (posebno skupocijene alate i elektronske uređaje) i odvozili u Srbiju.

?, RADE, Srbijanac, muškarac, iz Stare Pazove (Srbija), pripadnik radikalne postrojbe srpskih snaga koja je iz Srbije došla na prostor općine Brčko, tijekom 1992. godine počinio ratne zločine nad hrvatskim i muslimanskim pučanstvom na prostoru općine i grada Brčko.

?, RANKO, Srbin, muškarac, star oko 30 godina, iz sela Potočara (općina Brčko), tijekom 1992. godine kao pripadnik srpskih snaga nakon okupacije grada Brčkog često dolazio u prostore gdje su bili zatočeni Hrvati i Muslimani Brčkog; prozivao bi određene zatočenike, izvodio ih izvan prostora i klanjem ubijao. Slučajevi takvih ubojstava su zabilježeni nad Hrvatima i Muslimanima zatočenima u prostoru restorana poduzeća Laser početkom svibnja 1992. godine; u prostoriji pokraj restorana poduzeća Laser silovao je jednu ženu, majku dvoje male djece (njegovo seksualno iživljavanje morala je promatrati žrtvina majka).

?, SAŠA, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Arkanovci, sudionik ili nalogodavac prilikom provedbe zločina koje su nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima u logoru Luka u Brčkom činile osobe prezimenom Maksimović i Panić.

?, ZORAN, Srbin, muškarac, iz okolice grada Bijeljine, kao pripadnik postrojbe srpskih snaga isticao se u zločinima nad Hrvatima i Muslimanima u općini Brčko.

?, ?, zvani Čovo, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Arkanovci, od 1992. godine sudjelovao u zločinima nad Hrvatima i Muslimanima u gradu Brčkom.

?, ?, zvani Minuš, Srbin, muškarac, tijekom 1992. godine imao 25 godina života, iz grada Brčkog, pridružio se pripadnicima radikalne postrojbe srpskih snaga koja je iz Srbije došla na prostor općine Brčko; tijekom 1992. godine u logoru u Bosanskom Šamcu počinio razna fizička zlostavljanja nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima; po svojoj svireposti i okrutnosti isticao se među ostalim počiniteljima zločina u logoru.

?, ?, zvani Plećko, Srbin, muškarac, iz sela Obudovca (općina Bosanski Šamac), kao pripadnik postrojbe srpskih snaga (vozeći 'pragu') sudjelovao 29.04.1992. godine u oružanom napadu i okupaciji oraških sela Jenjića, Kopanica i Vidovica. Tijekom napada počinjeni su bezbrojni ratni zločini protiv civilnih osoba i imovine: ubijen je velik broj civila Hrvata, mještana okupiranih sela, opljačkane su kuće, porušeni svi sakralni objekti rimokatoličke Crkve i uništen veći dio stambenog fonda.

?, ?, zvani Šumar, Srbin, muškarac, pripadnik postrojbe srpskih snaga zvane Šešeljevci koja je iz Srbije pristigla na prostor Bosanske posavine, a potom pripadnik srpske policije, osnovano osumnjičen da je u zatvorima i logorima na području grada Brčkog nad zatočenim Hrvatima i Muslimanima počinio veći broj ratnih zločina (od psihičkog i fizičkog zlostavljanja do samog čina ubijanja).

Komentari
Dodaj Novi RSS
Anoniman   |2014-07-07 00:14:32
kurcino  - sds   |2014-01-27 17:47:29
sve ste to pokupili srbe sto su bili zarobljeni nad odjakom bosanskim brodom i derventom nemate dokaza drugih pa se kitite sa srpskim perijem srbin iz modrice
Dona Vrela   |2013-05-08 00:33:17
JA ne mislim da je ovo popis ratnika ovo je popis vase sramote barem sto se tice donjih vrela i da vam ti kokosari jos nisu sudeni za zlocine Baco MARJANOVIC i JOVAN to znaci da ste vi isti ko i oni ako se vi stoim slazete onda vam svaka cast IMATE SE SCIME I DA SE DICITE
Anoniman   |2013-01-12 09:36:42
ostavi te se corava posla sta je tacno sta nije to izlazi samo na zlo.mislite i jedni idrugi na svoju djecu i trazite sebi posla da mozete da zivite poz.svima
Anoniman   |2013-01-11 20:09:51
Nemam rijci . Previse neistine i netacni podataka
trockilav  - Đavolski latini   |2011-05-02 14:52:50
Na ovom spisku ima i onih mučenika koji su kao civili zarobljeni na samom početku rata i koji su muke promučili u ustaškim kazamatima u Odžaku, Brodu, Orašju, pa čak i Ljubuškom
invalid.hvo-a  - tuga i žalost   |2011-01-30 23:50:44
a šta reći na ove na spisku mada ih nema tu koliko ih je bilo 91 92 za vrijeme ubijanja katolika i bošnjaka u bosanskoj posavini.pogotovo u donjim vrelima odakle sam ija i ima ih tamo isti ti koji su ubijali,sjeku nam šume i boli ih ali neka dok meni nepukne i ja krenem tamo sa ekipom na odmazdu,,koju i zaslužuju sveću daim kuće popalim i ko zna šta još da napravim čućete i sami..ito ubrzo trebo ih goluban marjanović koji ih je to sve naučio.da kolju stare i nemoćne civile,,stokajedna
invalid.hvo-a  - tuga i žalost   |2011-01-30 23:49:36
a šta reći na ove na spisku mada ih nema tu koliko ih je bilo 91 92 za vrijeme ubijanja katolika i bošnjaka u bosanskoj posavini.pogotovo u donjim vrelima odakle sam ija i ima ih tamo isti ti koji su ubijali,sjeku nam šume i boli ih ali neka dok meni nepukne i ja krenem tamo sa ekipom na odmazdu,,koju i zaslužuju sveću daim kuće popalim i ko zna šta još da napravim čućete i sami..ito ubrzo trebo ih goluban marjanović koji ih je to sve naučio.da kolju stare i nemoćne civile,,stokajedna
Anoniman   |2011-01-11 18:19:09
bosanka  - nemam rijeci   |2010-06-03 15:17:19
Ima njih jos koliko hoces koji se setaju po Bosanskom Samcu kako oni nazivaju samcu, za koje ja znam da su maltletirali i udarali zarobljenike, jer sam bila ocevidac, i pljackali i palili nase kuce, a sad se setaju po gradu, a par njih sto je jos gori slucaj, ozenilo muslimanke, gadi mi se na tu njihovu srpsku politiku
Jupiter  - lažovi   |2014-07-26 08:06:10
A ne gadi ti se srpsko spolovilo bulo ???
Komentiraj
Ime:
Email:
 
Naslov:
 
:angry::0:confused::cheer:B):evil::silly::dry::lol::kiss::D:pinch:
:(:shock::X:side::):P:unsure::woohoo::huh::whistle:;):s
:!::?::idea::arrow:
 
Molim unesite anti-spam kod sa slike.

!joomlacomment 4.0 Copyright (C) 2009 Compojoom.com . All rights reserved."

 
 
 
 

Tko je na Chatu
  • No users online
Iz Galerije
dsc00650
dsc00650
Anketa
Najnoviji komentari
www.Pik.ba

 

Zupni Ured Prud * Administrator * joomla * www.studiom.ba