Srijeda, 19 Rujan 2018
 
   
Glavni Izbornik
Naslovnica
Trailica
Da se ne zaboravi
Vijesti
Web Linkovi
Povijest
NK Sloga Prud
upni ured
Mjesni odbor
Sponzori
Oglasi
Forum
Etno batina
Akcija
TV program
Video
Snimak Pruda
Kontakt
Brzi pregled Galerije
 
 
 
 
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
Najnovije vijesti


Junaci i domoljubi???Izdaja Posavine PDF Ispis

Najve?i zlo?in ?ovjecanstva smatra se IZDAJA Posavina je pala motorolom IZDAJ BLINJEG SVOG "JUNACI I DOMOLJUBI" KRVAVE PRI?E Od travnja do srpnja 1992. je hrvatskim oruanim snagama, u antivelikosrpskoj koaliciji sa bosanskim muslimanima, uspjelo iz Bosanske Posavine istjerati agresorsku i okupatorsku JNA i ?etni?ku bandu, koja je po istom receptu kao u Hrvatskoj pokuala u Bosanskoj Posavini stvoriti srpsku krajinu. Hrvatske snage, iako inferiorne u materijalu i tehnici, visokim moralom drale su u ahu srpskog okupatora kojemu je kao veza izme?u Srbije i okupirane Banja Luke ostao jedino uski koridor juno od Br?kog, u irini jednog do tri kilometra. Polovicom srpnja 1992. uslijedila je srpska kontraofenziva, ali bez ve?eg uspjeha, sve do polovice rujna 1992. kada puca hrvatska obrana, ali ne zbog srpske ofenzive, nego zbog izdaje u hrvatskim redovima, poticane s vrha hrvatske drave od Franje Tu?mana, Gojka uka i Josipa Manoli?a. Uvod u izdaju bilo je donoenje tzv. Zaklju?aka o stvaranju tzv. Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne 18. studenoga 1991. u Zagrebu (Pantov?ak), dakle, na dan pada Vukovara. est mjeseci poslije je ef hrvatske tajne slube Josip Manoli? u austrijskom Grazu organizirao susret Boban-Karadi? na kojemu je dogovoreno separatno primirje izme?u hrvatske obrane u BiH i srpskog agresora na Bosnu i Hercegovinu. Franjo Tu?man se pripremao na formalnu promjenu saveznika, miniranjem antivelikosrpske koalicije koju je stvorio Dobroslav Paraga, i likvidacijom hrvatskih snaga obrane na svim bojinicama u BiH prema velikosrpskom agresoru kako bi hrvatske snage mogao usmjeriti protiv sredinje legalne vlade u Sarajevu i bosanskih muslimana (Muslimana) sa ciljem zaokruivanja ostatka neokupiranog teritorija BiH ?ije je mrvice Slobodan Miloevi? pred Franju Tu?mana bacio u Kara?or?evu oujka mjeseca 1991. godine. Kako bi to postigao, F. Tu?man je morao najprije likvidirati Hrvatske obrambene snage (HOS), to je postigao smrtonosnim atentatom na generala HOS-a i Armije BiH Blaa Kraljevi?a i osam stoernih ?asnika HOS-a, 9. kolovoza 1992. kraj Mostara, u vrijeme naje?e srpske ofenzive na Bosansku Posavinu, kada je beogradski generaltab nastojao proiriti posavski koridor, jer u suprotnom bi hrvatske snage slomile ki?mu Velikoj Srbiji. U samoj Bosanskoj Posavini agenti tajne slube Franje Tu?mana pucaju hosovcima u le?a/ubijen zapovjednik brigade HOS-a i HVO-a pukovnik HOS-a Stojan Vujnovi? hrvatski branitelji pogibaju od prijateljske vatre. Izdaju HOS-a i kazneno djelo dezerterstva po?inio je ne?asni izdajnik HOS-a Ivica Primorac, kojega je F. Tu?man kao nagradu za izdaju unaprijedio u efa obavjetajne slube Hrvatske Republike Herceg-Bosne (poslije je I. Primorac haakom tuiteljstvu suda ICTY cinkario sve dunosnike Herceg-Bosne i HDZ-a BiH. Visoki dunosnik HSP-a i saborski zastupnik Ante Prka?in po?inio je tako?er veleizdaju Republike Hrvatske kada je izdao Dobroslava Paragu i HOS, izru?uju?i HOS krvnicima-delatima. U isto vrijeme se Ante Prka?in u tjedniku Globus hvali kako je za njega najbolji politi?ar Mate Boban, iako se njegov strana?ki predsjednik zvao Dobroslav Paraga. Nakon to je hrvatski predsjednik obra?unao s hrvatskim bojovnicima i junacima Bosanske Posavine iz Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), krenuo je prevariti i hrvatske branitelje iz Hrvatskog vije?a obrane (HVO) kao i oruanih snaga Republike Hrvatske, i dunosnike Hrvatske demokratske zajednice. Tek sada dolazimo u biti do navoda iz navedenog ?lanka Nacionala, koji je ?arobnim tapi?em izbrisao sve doga?aje vezane za Dobroslava Paragu, HOS i antivelikosrpsku koaliciju. Dvije tre?ine stanovnika Bosanske Posavine, dakle, dijela Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu i granicu s Republikom Hrvatskom ?inili su Muslimani i Hrvati. Zajedno su se odupirali srpskoj okupaciji. Pod estok udar tzv. JNA dolazio je Bosanski Brod u kojemu se nalazila rafinerija nafte, a nasuprot njemu, u Slavonskom Brodu teka hrvatska vojna industrija (tvornica tenkova). Oba grada dola su pod konstantni bombardement srpske artiljerije i avijacije. U podru?ju grada Br?kog, ?ije su hrvatsko i muslimansko pu?anstvo Srbi skoro u cijelosti zato?ili u logoru smrti (Luka) u kojima su Hrvatice i Muslimanke planski sustavno silovane od pripadnika tzv. JNA, koridor je bio irok samo oko tri kilometra. Gradovi Bosanski Brod i Derventa doivjeli su sudbinu Vukovara, ali nisu se predavali, naivno vjeruju?i u pomo? hrvatskog vrhovnitva, te u vjeri da hrvatski branitelji i Franjo Tu?man imaju isti cilj. Bosanska posavina pala je pod velikosrbsku okupaciju 7. listopada 1992. nakon uspjene obrane koja je trajala od sredine srpnja 1992. godine kada je po?ela ofenziva snaga bosanskih Srba i JNA. Tek u rujnu je hrvatska obrana Bosanske posavine po?ela poputati kada je poginulo 96 hrvatskih branitelja, a 650 hrvatskih bojovnika bilo ranjeno. Dana 30. rujna zarobljeno je 19 hrvatskih vojnika 2. bojne slavonskobrodske 108. brigade HV. Hrvatska obrana poputala je zbog izdaje koju je, uz Tu?manov pristanak, po?inio ministar obrane RH Gojko uak, uz svoje suradnike iz hercegova?ke komunisti?ko-udbake skupine oko Ivana Brizi?a i Ivana ?uljka, koji su uspostavili dvostruku liniju zapovijedanja kojom je zaobi?en zapovjednik Slavonskog bojita, general Karlo Gorinek, koji je koordinirao Operativnu zonu Osijek i Operativnu grupu Isto?na Posavina. Kako bi zavjereni?ka skupina oko Franje Tu?mana, Gojka uka i Mate Bobana uspjela ispuniti obe?anje i dogovor s vo?om bosanskih Srba Radovanom Karadi?em o preputanju Srbima vanog koridora kroz Bosansku posavinu koji je spajao okupirano podru?je u Hrvatskoj (tzv. Republika Srpska Krajina) i okupirano podru?je u BiH (tzv. Republika Srpska), morala je biti zaustavljena hrvatska obrana Bosanske Posavine, tako da se pristupilo likvidaciji dragovolja?kih jedinica HOS-a i neutralizaciji jedinica Hrvatskog vije?a obrane (hrvatske 101. brigade iz Bosanskog Broda, i 103. brigada iz Dervente) i Hrvatske vojske u Bosanskoj Posavini. ukov ?ovjek Iko Stani?, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice iz Dervente, preuzeo je vlast u Bosanskoj Posavini, a legalno izabrani hrvatski narodni zastupnici prisiljeni su na ostavke ili na prelazak u nova ilegalna tijela vlasti, takozvana Vije?a Hrvatskog vije?a obrane, koja su Bosansku Posavinu trebali priklju?iti Hrvatskoj Zajednici Herceg-Bosni. (Stjepan Mesi? s nalogom Franje Tu?mana odlazi u BiH i smjenjuje predsjednika HDZ-BiH, Stepana Kljuji?a, protivnika velikosrpske politike.) To je dovelo do osipanja hrvatske obrane u Bosanskoj Posavini zato to su muslimani u vojnim redovima Hrvatskog vije?a obrane postali zbunjeni, i nisu se slagali s izmjetajem hrvatskih oruanih snaga iz Bosanske Posavine. Vodstvu bosanskih Hrvata iz Posavine su ljudi iz Hercegovine i kruga oko Mate Bobana obe?avali pomo? u obrani ako posavske op?ine priklju?e Hrvatskoj Zajednici Herceg-Bosni, ali pomo? nikada nije pruena. U zavjereni?koj skupini sudjelovali su navedeni Ivan Brizi? iz 101. brigade HVO koji je prije pada Bosanske Posavine irio lai o prodaji Bosanskog Broda vojsci bosanskih Srba pod zapovjednitvom pukovnika Slavka Lisice, i to pred hrvatskim vojnicima, a kad ga je uhitila Vojna policija HV naglo je morao biti puten nakon izravne intervencije ministra uka, tako da je i prije davanja iskaza puten na slobodu, i nikada nije odgovarao ni za to. Navedeni Ivan ?uljak bio je tako?er zaduen za irenje dezinformacija i defetizma, to u ratu predstavlja izdaju. Hrvatskim vojnicima u postrojbama na posavskom ratitu tvrdio je, borili se ili ne borili, da je sve ve? dogovoreno izme?u Bobana i Karadi?a o navodnom preputanju Dervente Hrvatima (istina je bila upravo obratna). Uloga generala Hrvatskog vije?a obrane Slobodana Praljka, tako?er je ostala nejasna, s obzirom da, kad se pojavljivao na posavskom ratitu, stalno su nastajali problemi i pove?avao se gubitak teritorija. Potpuno su zakazale hrvatska vojno-obavjetajna sluba Ministarstva obrane Republike Hrvatske, SIS i sluba Informativne propagande djelatnosti za moral, jer namjerno nisu razotkrivale defetiste u hrvatskim redovima, a nisu se potrudile hrvatskim braniteljima objasniti ciljeve borbe u Posavini. (ef vojno-obavjetajne slube SIS bio je u to vrieme brigadir HV Josip Perkovi?, bivi operater jugoslavenske tajne slube UDB-e, i bliski suradnik Gojka uka i Josipa Manoli?a. Kada se uzme u obzir tvrdnja osniva?a hrvatske vojne obavjetajne slube g. Fran?ikovi?a o sramotnim i ne?asnim radnjama Josipa Perkovi?a koji je doao na Fran?ikovi?evo mjesto i pod zatitu Gojka uka, mutne okolnosti postaju jasne. A kada se uzme u obzir da je navodni emigrant Gojko uak doao 15. lipnja 1990. u Hrvatsku s jugo-pasoem koji je izdat u Beogradu od jugoslavenskog ministarstva vanjskih poslova (br. putovnice: 012151), jasna je i uska povezanost G. uka i J. Perkovi?a. Kad je F. Tu?man smijenio Josipa Perkovi?a sa ?elnog mjesta SIS-a, J. Perkovi? odlazi pod izravnu zatitu Gojka uka u MORH. Poslije Josip Perkovi? i Josip Manoli? nastupaju kao svjedoci optube na su?enju generalu Mirku Norcu u Rijeci.) Bosanska Posavina bila je kulturno-poviesno i gospodarski zaokruena cjelina hrvatskog naroda, na povrini od 2650 ?etvornih kilometara plodne zemlje, uz strateku rafineriju nafte u Bosanskom Brodu, i ve?inski udjel hrvatskog katoli?kog stanovnitva od 51 posto, koje je dralo i ve?inu katastarske zemlje u Bosanskoj Posavini. Unato? tome je vrhovnik Tu?man uz zavjereni?ku skupinu oko Mate Bobana, Gojka uka i udbako-kosovski klan predao Bosansku Posavinu velikosrbskom agresoru, a u Daytonu je Predsjednik Tu?man kona?no predao Bos. Posavinu u ruke balkanskom krvniku Slobodanu Miloevi?u. (Tadanji predsjednik Federacije BiH, Kreimir Zubak, odbio je zbog toga podpisati mirovni sporazum u Daytonu.) Hrvatske postrojbe jo su u travnju 1992. oslobodile veliki prostor Bosanske Posavine od okupatorskih jedinica JNA i ?etni?ke bande koja je protjerana prema unutranjosti BiH. Hrvatske postrojbe iz HVO i HOS potpuno su blokirale pomo? srbskim snagama koja je koridorom kraj Br?kog dolazila iz Srbije. Tada srpska strana dovodi pomo? iz svih okupiranih krajeva BiH, ?ak i s okupiranog podru?ja u Republici Hrvatskoj, kako bi oslobodila koridor i otjerale hrvatske snage preko Save. Srbi ne bi uspjeli da se u hrvatskim redovima nije dogodila zavjera i izdaja! Na kraju kada je pod okupaciju pao grad Bosanski Brod na Savi, hrvatske snage su u cielosti drale veliki i strateki most preko Save kojega je ?uvala specijalna policija iz Slavonskog Broda, a za neposrednu zatitu odre?ena su ?etiri vrhunska i najmodernija tenka tipa M-84 Hrvatske vojske, i dva topa. Unato? tome je netko s hrvatske strane most dao sruiti, to je tako?er ostala nerazjanjena i ?udna okolnost u ratu za hrvatsku nezavisnost i slobodu. Zato je Tu?man izdao hrvatske branitelje u Bosanskoj Posavini ? Zato to je pekulirao da ?e hrvatska strana u ratu dobiti granicu u Bosni, u Novom Travniku i Busova?i, i u Biha?u, te okupiranu hrvatsku Baranju (izvor: transkript iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske, objavljen u splitskom Feral Tribuneu). Predsjednik Tu?man je na Drugom op?em saboru Hrvatske demokratske zajednice, 16. i 17. listopada 1993. godine, godinu dana nakon ?udnog pada Bosanske Posavine, i 40 dana prije navoda iz objavljenog transkripta, rekao Ispalo je da sam ja naredio povla?enje /iz Bos. Posavine/, a ja sam naredio da se ostane i da se brani. Me?utim, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, i Republike Hrvatske, o?ito je lagao hrvatsku javnost i svoje naivne strana?ke pristae, od kojih su mnogi bili hrvatski rodoljubi, ali izmanipulirani od biveg partizanskog majora i Titova generala. Poto je pad Bosanske Posavine unio veliki nemir u hrvatsku javnost, posebno me?u bosanske Hrvate i Slavonce, predsjednik Tu?man naredio je u studenom 1992. formiranje Komisije Vije?a narodne obrane u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, prethodnice Vije?a obrane i nacionalne sigurnosti (VONS). Predsjednikovu Komisiju predvodio je general HV Ivan ?ermak, ali, kada su ?lanovi Komisije doli do uzroka pada Bosanske Posavine i do pravih krivaca, dakle, do Gojka uka, Mate Bobana, Slobodana Praljka i drugih, predsjednik Franjo Tu?man je izvje?e Komisije proglasio vojnom i dravnom tajnom. Osniva? Hrvatskih obrambenih snaga Dobroslav Paraga cijelo je vrieme od pada Bosanske Posavine tvrdio (vrijeme je dokazalo da je bio u pravu), da je hrvatsko vrhovnitvo izdalo Bosansku Posavinu i hrvatske branitelje, to je tvrdio i na prosvjednom skupu (cca. 30 tisu?a prosvjednika) koji je u povodu pada Bos. Posavine odran na velikom Trgu Francuske Republike u Zagrebu, 1995. godine, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma kojim je Bosanska Posavina kona?no izdana, i prodana Srbima. Ina?e, povodom pada Vukovara je Tu?man tako?er naloio formiranje dravne Komisije za ustanovljenje razloga pada Vukovara, a Josip Manoli? je tada lano optuio Dobroslava Paragu za pad Vukovara, dakle, lano je optuio onoga koji je jedini Vukovaru pruao djelatnu pomo?. Ovaj puta za pad Bos. Posavine nije lano optuen Paraga, nego je lano optuen gradona?elnik Slavonskog Broda u vrijeme pada Bosanskog Broda, Jozo Meter, ?elnik Hrvatske demokratske zajednice iz Slavonskog Broda, kojega je Ivan Brizi? po?eo javno klevetati da je kriv za pad Bosanske Posavine. Unato? tome, g. J. Meter se u Nacionalovu ?lanku dao fotografirati ispred spomenika Franji Tu?manu u Slavonskom Brodu, to zna?i da jo uvijek nije shvatio uzroke pada Bosanske Posavine. NOVO: Zato je pala Posavina POSAVINA Zato je pala Posavina ? Zbog izdaje ? Deala ? Loe organizirane obrane? Slabe vojne discipline i domobranskog mentaliteta? Ili zbog politi?kog nereda i slabog odaziva vojnih obveznika ? Napokon, je li se uop?e mogla obraniti? Je li srpska vojna sila bila takva da anse nije ni bilo? Pa jo ta konfiguracija terena, suzdranost muslimana? Nasluao sam se pri?a u kojima su te i takve tvrdnje obrazlagane s uvjerljivo?u i emocijama kojima se teko oduprijeti. to je i razumljivo, jer malo je gdje rat bio tako krvav. I malo je gdje stradalo toliko Hrvata. ?ak tri tisu?e! I to uglavnom vojnika! Dodue, neki obavjetajni podaci govore o gotovo upola manjem broju. No to su podaci samo za 1992. i to ne za cijelu, nego do pada Bosanskog Broda, dakle, do 6. listopada. Iako taj datum markira gubitak Posavine, ona ipak nikada u cijelosti nije pala. Odralo se Oraje, te hrvatski prostori ispod Br?kog -tzv. Ravne-Br?ko. A tu je rat trajao do primirja uo?i Daytonskog sporazuma (1995.), bio jednako krvav kao i ubita?an, s mnogo rtava na obje strane. Naravno, to ne umanjuje tragediju bitke za Posavinu, jer ona nije samo u mrtvima nego i u stotinama tisu?a ivih, prognanih i iskorijenjenih. Hrvatska i muslimanska nacionalna mora. Posebno hrvatska - jer podjednako priti?e obje obale Save. Zbog toga sam u?inio sve da saznam to se uistinu dogodilo. To zna?i da sam i tu, kao i drugdje, obiao teren, samu bojinicu i klju?ne kote. Bio u mnogo sela i razgovarao s brojnim svjedocima i akterima klju?nih doga?aja. Naravno, pro?itao sam i poneto knjiga, publikacija, broura, sve ono to ?ovjeku pribliava kraj, njegove ljude, tradiciju i te ratne godine. Pregledao sam vie od tisu?u stranica dokumenata SIS-a, SZUP-a, te zapovjedi, izvje?a, informacija - i to od razine brigade do razine zapovjednika Slavonskog bojita - vezane za te kriti?ne dane od oujka do listopada 1992. godine. Iz svega toga za me je proizala prili?no jasna slika o tome zato je pala Posavina kao i odgovor na pitanje, je li tako moralo biti. Ali jesam li time doao i u posjed istine? I to je uop?e povijesna istina? Ona koju ispisuju pobjednici, ili ona koju pamte gubitnici? Ili su to predrasude bjelosvjetskih mo?nika, umotane u svjesne i podsvjesne interese i politi?ke atavizme? Ili moda teorije stratega koji ?esto puta ne uzimaju u obzir vane detalje? Ili pak ono to su doga?aji ispisali u duama ljudi kao njihovu vizuru, njihovo iskustvo, njihovu istinu ? Onu u kojoj ?e odgajati svoju djecu, a ova opet svoju, sve tamo do nekog budu?eg sraza ili zle kobi, programirane ba tom, a ne onom oficijelnom ili u?enom istinom? Dakle, povijesna istina kao svjetlo to prodire u zamra?enu ku?u i otkriva se pogledu zavisno od toga gdje ?ovjek stoji i kakav vid ima? I kakvi ga motivi i kakve traume obiljeuju? Za razliku od drugih stanara tog mra?nog zdanja? Jednu od svojih istina opadu Posavine iznio mi je i admiral Domazet. Svodi se na nekoliko tvrdnji. Prva: Posavina se ne moe promatrati zasebno, izvan ukupnih ratnih doga?anja u Bosni i Hercegovini. U po?etku ona u srpskim planovima nije bila klju?na strateka to?ka. To su bili Kupres, Livno, dolina Neretve i, dakako, Sarajevo kao poseban slu?aj. Srbi su htjeli staviti pod kontrolu taj prostor i da su u tomu uspjeli, Bosne i Hercegovine ne bi bilo. Drugo: porazom na livanjskoj bojinici i u dolini Neretve (u travnju 1992.) Srbi mijenjaju svoje planove i okre?u se Posavini s idejom povezivanja prostora od Drine preko Posavine sve do Banja Luke i okupiranih hrvatskih podru?ja. Za tu su operaciju oslobodili znatne snage kako opet ne bi doivjeli (strateki) poraz. Ne samo one u Bosni i Hercegovini, nego su dovukli i dio snaga iz Srbije te iz hrvatskih okupiranih podru?ja. Najmanje dva korpusa s oklopno-mehaniziranim brigadama i specijalnim postrojbama. Rije?ju, ili su na sigurno. Tre?e: kako je prostor Posavine prakti?ki bio u srpskom okruenju, jedina veza s hrvatskim prostorima bila je rijeka Sava. No, u stratekom smislu ona je vie bila prepreka negoli veza, pa je Posavina prakti?ki postala mostobran koji se nije mogao braniti. Hrvatske snage u Posavini, koje jedine u to vrijeme pruaju organizirani otpor, ne mogu same odrati mostobran, jer je za uspjenu obranu potrebna irina operacije gotovo tri stotine kilometara! ?etvrto: ?ak da je Hrvatska i mogla pruiti svu vojnu i materijalnu pomo?, a nije, jer Izetbegovi? nije htio potpisati vojni sporazum s Tu?manom, od toga ne bi bilo odlu?uju?e koristi. I to zato to bi takvo pruanje pomo?i zahtijevalo desantnu operaciju, a ona je, kako naglaava Domazet, najsloeniji oblik vojnog djelovanja za koji Hrvatska vojska u to vrijeme nije bila osposobljena. Osim toga, Srbi su imali i dovoljno vremena i dovoljno snaga da bitku rijee u svoju korist. Strateki gledano, Posavina se u tim okolnostima nije mogla obraniti, izri?it je Domazet. To vie to su postojali i me?unarodni pritisci na Hrvatsku da se ne mijea u tu?e stvari. A o njihovom karakteru govori i ?injenica da po me?unarodnom pravu svaka drava smije intervenirati na teritorij druge drave u dubini od 60 kilometara, ako se iz te drave ugroava njezina sigurnost. A upravo je to bio slu?aj i na sjeveru i na jugu Bosne i Hercegovine. No, to velike sile nisu uzimale u obzir. Druga teorija polazi od neto "banalnijih" okolnosti. Od mentalnih razlika posavskih Hrvata. Od njihova razli?itog odnosa prema zemlji kao rodnoj grudi i izvoru ivota. Nju ne zastupaju samo oni koji su se u Posavini uspjeli odrati, nego i oni dolje, u ep?u, na primjer. A i neki fratri su mi o tome govorili. Dakako, nikada kao isklju?ivom razlogu gubitka Dervente, Broda, Odaka...Ali svakako kao vanoj sastavnici u rekonstrukciji posavske tragedije. Na?elno, Posavljaci su vrijedni i mirni ljudi, neskloni euforiji i bilo kakvim zastranjivanjima. Takvi su i tamonji Srbi, a i muslimani. To potvr?uje i ?injenica da doma?i Srbi nikada nisu ?uvali crtu, barem ne na najteim bojinicama. Bili su premekani za takav posao, premalo zalu?eni ?etni?kom ideologijom i nedovoljno agresivni. Zato je taj posao povjeren krajinicima iz banjalu?kog kraja, pravim ?etnicima. Muslimani, kad su se prihvatili puke, pokazali su i izdrljivost i hrabrost (samo u Orakoj brigadi poginulo je dvadeset jedinaca iz muslimanskih obitelji!), no nikada nisu podlegli iskuenju islamizma. Moda i zato to je mla?i svijet slabo iao u damiju, moda zato to su preteno ivjeli u gradovima, a moda i zbog fizi?ke odvojenosti od matice vlastitog naroda. U svakom slu?aju na sarajevske ili tuzlanske radikalizme i zaotravanja prema Hrvatima mnogi su domicilni muslimani odmahivali rukom, dobacuju?i - Pusti heme! tovie, poneki je na odori nosio i krunicu! Sami Hrvati, opet, nisu isti u Oraju, Odaku ili Derventi. Oni u Oraju, ili oni iz Gornje Skakave na Majevici, imaju sve karakteristike tipi?nog Posavljaka, ali se u kriznim situacijama, kad su izazvani, pretvaraju u nepopustljive pa i agresivne ljude. Agresivniji su svakako i od doma?ih Srba, ali i od Hrvata zapadnije od njih. Vjerojatno zbog toga to su upravo metafizi?ki vezani za zemlju. I to jednako za zemlju kao rodnu grudu, kao i za zemlju kao izvor ivota, kao sveto tlo, posve?eno znojem i radom. Nigdje stanovnici nekog kraja nisu tako dugo i tako duboko ukorijenjeni kao u orakoj op?ini. Tu ive stolje?ima i ako se pogledaju njihova prezimena, onda se vidi da nema mnogo novih, ali ima na pretek onih to potje?u iz davnine. Tu se ivjelo isklju?ivo od zemlje i tu se zemlja branila do posljednjeg daha. Od turskih do dananjih vremena. Tu su ljudi apsolutni domobrani. Moe ih samo mrtve odnijeti s ku?nog praga. S pukom u jednoj, a s raspelom u drugoj ruci. Takvi su i Hrvati ispod Br?kog. Kad sam obilazio bojinicu na Boderitu, ljudi su mi objanjavali kako je crta mogla biti racionalnije ukopana, ali se vodilo ra?una da obuhvati sva?iji grunt! Ako je ne?ija njiva bila pedesetak metara ispred idealne crte, crta se ukopavala tih pedeset metara dalje, pa makar to i ne bilo vojni?ki najispravnije. Ali je bilo psiholoki i mentalno ! Povijest tog dijela Posavine poznaje svakakva dovijanja da se ostane na rodnoj grudi, na svojoj njivi i livadi, da se ne podlegne osvaja?u i ne ispari u bijeli svijet. Tolisa je jedno takvo selo koje je kompletno premjeteno, skupa sa svojim samostanom, kako bi se izmaklo turskom osvaja?u. Ali samo toliko da je ipak ostalo u starom kraju. To ukopavanje u zemlju, simboli?no i stvarno, gotovo je genetski usa?eno u ljude. I zato su pravi rovovi i iskopani na tom - ina?e neprikladnom i mo?varnom podru?ju! U Odaku je ve? poneto druk?ije, a u Derventi posve druk?ije. Tamo - ako je vjerovati znalcima - nema mnogo prezimena starijih od sedamdeset godina. Tamo su uglavnom doljaci iz Hercegovine i Srednje Bosne, ljudi naviknuti na progone i svakako nedovoljno ukorijenjeni u novom zavi?aju. Moda i zato to se tu moglo ivjeti i od drugih stvari, a ne samo od zemlje, a moda i zbog posebne naravi. Jer Derven?ani su se u po?etku tukli kao malo tko. tovie, jednom su doli i do Doboja, a drugi put vratili ve? izgubljenu Derventu. No kad su kola krenula nizbrdo, bilo je gotovo. No kamo s podatkom da je u trenutku najlju?ih borbi za Bosanski Brod oko sedamdeset posto mladi?a sposobnih za vojnu slubu napustilo grad i otilo u Hrvatsku? U urbani mentalitet? Ali to je onda s Orajem ili Vukovarom u Hrvatskoj? Ili Zagrebom koji je dao najvie brigada u Domovinskom ratu? Teorija o povezanosti posavskog ?ovjeka sa zemljom svakako ne objanjava sve, ali baca stanovito svjetlo na rasplet situacije. Ako ni zbog ?ega drugog, a ono zbog toga to dobar broj ljudi u nju vjeruje. Postoji i tre?a teorija. Ona govori o tome da svugdje gdje su se Hrvati nali u okruenju, gdje nije postojao izlaz, tu su se i odrali. Koliko god bila paradoksalna, donekle ju potvr?uju doga?aji od Srednje Bosne, preko ep?a, Rame, do Oraja i br?anskog slobodnog teritorija (Ravne-Br?ko). Iz Oraja su dodue mogli u Hrvatsku, ali ne preko mosta, nego samo uz pomo? skela. A to zna?i da se nisu mogli -da su i htjeli - uredno i brzo povu?i, a da ?etnici to ne iskoriste i ne naprave pokolj. I nad vojskom i nad civilima. Oni pak dolje u Ravne-Br?kom imali su jo manje izbora: ili opstati ili nestati, jer su doista bili u totalnom okruenju. ?ak i bez skela, jer Srbi su bili na Savi, u Br?kom. Dakle, bili su pritisnuti na nekih stotinjak kvadratnih kilometara, gladni i iznureni. Ali s jasnom svije?u da mogu ostati ukopani u zemlju ili otputovati na Nebo. Tre?eg nije bilo. Jesu li to okolnosti u kojima ?ovjek za svagda prekida sa strahom i jedinu ansu vidi u borbi? Ba kao to se ?ini da cigareta, koju tada smota od li?a loze, i nije tako loa ? Jer druge nema ? Pa pui "gro?e" i sretan si da ti je Bog i to dao? Koliko je, dakle, onaj most izme?u dva Broda pridonio gubitku Posavine? Pitanje koje je moda apsurdno, ali se name?e gotovo samo od sebe. Ba kao i ?injenica da je taj isti most bio i u funkciji obrane i da je, naposljetku, spasio i mnoge ivote. ?etvrtu teoriju ispisuju ve? spomenuti dokumenti - SIS-a, SZUP-a, kao i brojna izvije?a i zapovjedi. Ona je istodobno konfuzna i uvjerljiva. Zbog toga najprije nekoliko okvirnih ?injenica. Prvo: po?etkom travnja snage HVO-a i HV-a osloba?aju cijeli teritorij op?ine Bosanski Brod, ve?i dio op?ine Derventa, op?inu Odak, Modri?a te probijaju koridor prema Grada?cu. Brzo, a moda i prebrzo. Tako je bilo do po?etka srpnja, pri ?emu u tom periodu na podru?ju Bosanske Posavine nije bilo zna?ajnih snaga HV-a. Sedmog srpnja ministar obrane Gojko uak izdaje zapovijed svim zapovjednitvima HV-a, koja glasi:"Nije dozvoljeno ni jednom zapovjedniku slanje ili upotreba Hrvatske vojske izvan granica Republike Hrvatske. Svi koji to u?ine bez izri?ite zapovjedi Vrhovnog zapovjednika snosit ?e posljedice za svoje postupke. Ukoliko dobrovoljci iz hrvatskih postrojbi koji su rodom iz Bosne i Hercegovine ele i?i na ratite i braniti svoje domove, zapovjednici ih ne smiju u tome zaustavljati". Sredinom srpnja padaju redom Modri?a, Odak, dio op?ine Derventa i sam grad Derventa. Zanimljivo je da je u to vrijeme u Zagrebu potpisan Sporazum o prijateljstvu i suradnji izme?u Hrvatske i Bosne i Hercegovine (21. srpnja 1992.) koji predsjednik Tu?man naziva "povijesnim", a Alija Izetbegovi? "vanim". U intervjuu HTV-u istog dana Izetbegovi? je objasnio da jo nije vrijeme za vojni sporazum, koji bi srpski narod "sigurno shvatio kao prijetnju" te da bi "bilo bolje ostaviti jo malo prostora za djelovanje me?unarodnih faktora". Ta izjava, koju je ukova zapovijed samo "anticipirala", jasno pokazuje zato Hrvatska, da upotrijebim rije?i povjesni?ara Davora Marijana, nije mogla stvoriti "javnu osnovu za djelovanje u Posavini" i zato je djelovanje moralo i moglo biti samo na dragovolja?koj osnovi. Sredinom rujna padaju vane strateke to?ke Begluci-Babino Brdo-Bijelo Brdo-Kostrea-?elarue-Markovac. A 6. listopada, u ve?ernjim satima i sam Bosanski Brod. U me?uvremenu dolazi do kaosa i samovoljnog naputanja poloaja 101. brigade HVO-a (krajem rujna) te 3. A br. i 108. brigade HV-a uo?i pada Bosanskog Broda. Druga vana ?injenica je ta da je za vrijeme tih doga?aja na?elnik Glavnog stoera HV-a bio general Antun Tus, zapovjednik Slavonskog bojita, general Petar Stipeti?, zapovjednik Operativne zone Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, a zapovjednik Operativne grupe "Isto?na Posavina", pukovnik Vinko tefanek. Dokumenti pak kau: 16. lipnja pukovnik tefanek u Dnevnom izvje?u navodi da je stanje na derventskom ratitu "kriti?no" te da je osnovni problem taj to "nema dovoljno boraca." Ranjeni u rovovima primaju infuziju (borci 103. brigade), jer ih nema tko zamijeniti. Jedanaest dana kasnije, brigadir Vrbanac zbog iste situacije trai od generala Tusa da mu dade 2-3 brigade kako bi ih prebacio u Posavinu. A pukovnik tefanek 13. srpnja trai objanjenje zato su 157. i 108. brigada HV-a odbile izvriti zadatak u Bosanskoj Posavini. Izvje?e SIS-a za period od 4. do 10. srpnja govori kako sve ukazuje da ?e se bez ozbiljnijeg ugroavanja neprijateljskih snaga po dubini zaposjednutog podru?ja, teko mo?i zaustaviti agresorovo daljnje napredovanje. Istodobno se navodi da je moral u HV-u nizak, a osobito u HVO-u, da je slaba stega, loa organiziranost i da su nejasni ciljevi. Snage Banjalu?kog korpusa napadaju s jakim oklopom (30 tenkova) uz podrku topnitva i avijacije. Pritom Srbi udaraju po cijeloj crti, ali u manjim grupama, s 3-5 tenkova i ?etom pjeaka. U kasnijim se izvje?ima govori o nedostatku streljiva, osobito za topove te o tome da su dijelovi 108. i 109. brigade HV-a samovoljno napustili crtu u sektoru Zborite (1. listopada). A cijela 108. brigada ?etiri dana kasnije samovoljno odlazi iz podru?ja Kri?anovo - s. Donje Kolibe i to preko Save u Slavonski Brod. Tijekom no?i od 5. na 6. listopada i 3. "A" br. samovoljno odlazi sa crte u Slavonski Brod ?ime je pravac s. Kri?anovo-Rafinerija bio otvoren neprijateljskim snagama. 101. brigada HVO-a iz Brodskog Polja 6. listopada pani?no naputa poloaje, bjei u Bosanski Brod gdje borci izvla?e svoje obitelji i s njima preko mosta bjee u Slavonski Brod. U 17 sati ?etnici ulaze u grad. Niti jedna postrojba HV-a u tim trenucima nije htjela prije?i na desnu obalu Save radi neposredne obrane mosta, pa su to na kraju morale u?initi specijalne postrojbe MUP-a iz Slavonskog Broda. U to vrijeme, kako svjedo?e dokumenti, u Slavonskom Brodu su osobno general Stipeti?, brigadir Vrbanac i pukovnik tefanek. A u 18 sati general Stipeti? nare?uje povla?enje hrvatskih snaga iz sela Kora?e skelom preko Save, dok u ve?ernjim satima na zapovjedno mjesto Operativne grupe "Isto?na Posavina" dolazi i general Tus. Zahtijeva da se osnuje komisija koja ?e istraiti zato je dolo do gubitka mostobrana na brodsko-derventskom ratitu. est dana nakon toga, general Stipeti? pie "Analizu : zaklju?ke o bojnom djelovanju na brodsko-derventskom bojitu od 28. 9. do 7. 10. 1992. godine". Tu navodi da su razlozi takva neslavna ishoda viestruki: nejasni stavovi oko uporabe jedinica HV-a izvan podru?ja Republike Hrvatske (osim dragovoljaca) kao izabrana topni?ke potpore s prostora RH, to je loe utjecalo na moral vojnika. Isto tako kae da su veliki gubici u postrojbama HVO-a dodatno demoralizirali postrojbe kao i izbjegavanje vojnih obveznika s podru?ja Bosanske Posavine da se uklju?e u obranu. Svoj obol prilikama dala su i lana izvje?a s terena kao i nejasni sustav zapovijedanja zbog samovoljnog naputanja poloaja. U svezi s potonjim Stipeti? u Analizi izri?ito navodi: s obzirom da intenzitet borbenih djelovanja u ovom periodu (od 28. 9. do 7.10. 92.) nije bitnije poja?an, nema opravdanja s vojni?ke to?ke gledita za navedene postupke postrojbi, a posebno za samovoljno naputanje crta. Stipeti? pritom misli na postrojbe koje su samovoljno napustile poloaje upravo uo?i pada Bosanskog Broda, dakle, nekoliko dana prije 6. listopada, kao i samog tog dana. To isti?em zato to mije u o?i upalo njegovo izvje?e o "Stanju na bojitima Operativne grupe Isto?na Posavina" napisano samo tri dana prije pada Bosanskog Broda, dakle 3. listopada, a upu?eno GS HV-a (Operativnoj upravi). Tu Stipeti? kae upravo suprotno, a to je da se posljednjih dana u zoni odgovornosti OG "Isto?na Posavina" stanje "naglo usloava" da neprekidno traju tenkovsko-pjea?ki napadi na derventsko-brodskom dijelu fronta, te da neprijatelj topovima tu?e cijelu zonu mostobrana i da pritom dobiva i pomo? iz zraka. Istodobno dovla?i i nove oklopno-mehanizirane snage te pjeatvo...! Dakle: tri dana prije pada Bosanskog Broda javlja generalu Tusu da je situacija izrazito teka, da se dramati?no pogorava, dok u Analizi, napisanoj nakon pada Bosanskog Broda, tvrdi da je stanje u tom istom periodu bilo normalno, bez bitnije poja?anih napada neprijatelja. To moda i ne bi bilo toliko vano da 9. listopada istrana komisija Operativne zone Osijek nije utvrdila kako je zapovjednik 108. brigade HV-a, pukovnik Stanislav Sori?, odgovoran za naputanje poloaja svoje brigade i za neuspjeh brigade na bojinici, pa je protiv njega predloila poduzimanje mjera, zbog ?ega je i smijenjen. No nezgoda je u tomu to je pukovnik Sori? punih dvadeset dana prije pada Bosanskog Broda uputio generalu Tusu kao i Vrhovnom zapovjedniku dramati?no pismo u kojem navodi da je 108. brigada posve iscrpljena, da je u posljednjih 58 dana ?etrdeset dana bila na poloajima i da je za to krivo Zapovjednitvo OG "Isto?na Posavina" koje nije dopustilo odmor. Sori? zbog toga najavljuje i mogu?nost da bi borci mogli samovoljno napustiti poloaje. U izvje?u od 5. listopada, dakle, u samom finiu ratne drame, pukovnik Sori? tvrdi da su dijelovi njegove brigade samovoljno napustili poloaje zbog toga to je brigada dovedena - "isklju?ivo tu?om pogrekom"-u takvu situaciju. Dodijeljena joj je prevelika zona odgovornosti, nije imala mogu?nost smjene, a primala je vatru i s le?a i sa strane zbog toga to su drugi napustili poloaje. S tim u vezi vano je jo i to da istog dana kad je komisija Operativne zone Osijek svu odgovornost prebacila na pukovnika Sori?a, 24 ?asnika njegove brigada upu?uju pismo predsjedniku Tu?manu u kojemu kau da ne prihva?aju Sori?evo smjenjivanje s mjesta zapovjednika 108. brigade te da odgovornost za doga?aje od 5. i 6. listopada ne snosi samo on. Pritom su naveli da je brigada imala 111 poginulih, 243 tee i 307 lake ranjenih te 19 nestalih boraca. Svojevrsno svjetlo na tu raomonsku situaciju baca i Izvje?e to ga je 13. listopada GS HV-a uputio zapovjednik Operativne zone Osijek, brigadir Vrbanac. On tu otvoreno priznaje da se crta bojinice nije utvr?ivala (nije se radila fortifikacija), da su na poloajima ?esto bile manje i neuvezane postrojbe koje su tamo kratko boravile, pa se nisu htjele ukopavati, da su postojale napetosti i sukobi izme?u postrojbi HV-a i HVO-a, da pri povla?enju postrojbe nisu odlazile na rezervne poloaje, nego su odmah ile preko Save, da je nedostajalo streljiva... Izvje?e zavrava priznajem: osobno se smatram odgovornim, a kao vojnik posti?en i popljuvan, jer nismo izgubili Brod u krvi i znoju, ve? u bezglavom povla?enju! Naiao sam na jedno izvje?e SZUP-a u kojem se kae da se prvih dana oruane agresije na Bosansku Posavinu ve?i dio Muslimana i Hrvata odnosio spram agresije u stilu "neka ima vlast tko ho?e, samo neka bude mir", to je pridonijelo brzom zauzimanju Bosanskog amca, Modri?e i okolnih mjesta od strane JA i srpskih ekstremista. U drugom, pak, nailazim na to da je Zlatko Maji?, zapovjednik obrambenih snaga u Derventi zatvorio bez ikakve osnove stotinu Srba, dok 38 ?etnika ne eli predati Vojnoj policiji. A istodobno puta na slobodu izvjesnog majora Veli?kovi?a! Pa se zaklju?uje da sve to upu?uje na mogu?u izdaju. Jer Maji? na podru?ju Dervente vodi obrambeni rat na takav na?in da neprijatelj postie uspjehe i nanosi teke gubitke obrambenim snagama. I to u gradu u kojem ima 3500 boraca! Zbog toga je na njega izvren neuspio atentat.. . U neto kasnijoj informaciji se navodi da je u samo dva dana krajem lipnja u Derventi poginulo 50 boraca a ranjeno vie od stotinu, te da su branitelji ogor?eni na Maji?a, smatraju?i da je izdao grad nare?enjima o povla?enju i sumnjivim odlukama. Tri dana kasnije ve? se konstatira: svakodnevno gine pedesetak branitelja, a ranjenima se niti broj ne zna... ?itam i ovo: krajem lipnja pada Modri?a bez ispaljenog metka. Iako je tamo bilo 2000 pripadnika HVO-a. Pobjegli su na podru?je op?ine Odak pri ?emu se raspala 102. brigada. Koridor irine 8-10 kilometara izme?u Grada?ca i Modri?e bio je bitan za obranu. Ipak nije zaposjednut premda se o tome dvadeset dana govorilo.... Izvje?e iz druge polovice kolovoza govori pak o tekim sukobima u Kriznom stoeru Bosanskog Broda. Pripadnici obrambenih snaga pucali su na predsjednika stoera Iliju Kljai?a... Nailazim i na dramati?na upozorenja koja govore o tome da e razdor izme?u Muslimana i Hrvata svakim danom sve ve?i, da Muslimani masovno skidaju oznake HVO-a i odbijaju se boriti u zajedni?kim postrojbama... Te da ?e slijede?ih dana HVO biti stavljen izvan zakona ako se ne podredi zapovjednitvu Armije BiH.... Pa na izvje?e o drami 101. brigade HVO-a koja je izgubila 350 boraca dok je 1400 ranjeno i sada u svom sastavu ima jo samo 600 sposobnih za borbu. Jo se navodi da je zapovjednik 4. bojne, Blaan Kljai?, iznerviran cijelom tom situacijom potegnuo pitolj na zapovjednika brigade Ivana Kolaka i to u nazo?nosti generala Petra Stipeti?a... Sve u svemu kaos, nedostatak autoriteta, slaba ili nikakva fortifikacija. I rezervni poloaji u drugoj dravi! Ali i teak danak u krvi hrvatskih branitelja. U ruke mi je dola i jedna tipi?na zapovijed. Tipi?na utoliko to se iz nje vidi sav ponor izme?u fakti?nog stanja na terenu i predodbi koje su o tome vladale u kancelarijama viih zapovjednika. Zapovijed je napisao general Stipeti?, a odnosi se na derventsko-brodski pravac. Tu stoji:"Ostvarite potrebne uvjete za slamanje i razbijanje neprijatelja i protunapadna djelovanja naim snagama"! To je nare?eno u najdramati?nijim trenucima! Zna?i li to da su zapovjednici u svojim tabovima planirali operacije kao da zapovijedaju ustrojenom i dobro organiziranom vojskom, a ne dragovoljcima i u najboljem slu?aju vojskom koja je bila tek u zametku? Je li doista rije? o kolosalnom nesporazumu? O ideolokoj matrici utisnutoj u podsvijest po kojoj je vojska isto to i JNA i to onakva kakva je idealizirana u udbenicima ? Pa zapovijeda sukladno tomu ? I zato forsira napad ?ak i onda kad je jasno da ni obrana nije sigurna ? Juri drugovi! Nema veze to se kre?e ni od kuda i to se nema kamo vratiti. Jer nema utvr?enih crta. Ali ih zato ima na karti, kao i sva sila brigada. Tko je kriv? Kompleks JNA? Nesposobnost? Op?e prilike? Sve zajedno? I svi zajedno? Jedno mi se ?ini nedvojbenim: nimalo nema krivnje na tisu?ama poginulih i ranjenih boraca, na onim iznurenim momcima na crtama, slu?enim od tog dosu?enog i kreiranog kaosa. Tog ?elika koji se na njih sru?io i te srpske gladi za Savom. * Srbi su ipak postigli cilj. Mnogi su pobjegli u Hrvatsku. Najvie ene i djeca, a s njima i gvardijan samostana iz Dubrava te prvi ?ovjek br?anskog HDZ-a Mijo Ani?. Otili su ?amcima. Potiho, kao neko? mnogi iz ovih krajeva. Posebno poslije Drugog svjetskog rata, kad su im komunisti oduzeli zemlju. Najvie u Otok, Vrbanju, Spa?vu, Gunju i Vinkovce. U Ravne-Br?kom ostali su mukarci sposobni i spremni za borbu. I neto svijeta da sve to izdre. U to vrijeme 108. brigada HVO-a (br?anska) postojala je samo na papiru. Tek poslije ovog pokolja po?ela se ozbiljnije ustrojavati, a bojinica utvr?ivati. Kad je za koji mjesec narasla, brigada je imala pet bojni. Dvije hrvatske i tri muslimanske. Zapovjednik je bio Farid Mujkanovi?, bivi ?asnik JNA, star trideset godina, koji je srednju kolu zavrio u Njema?koj, pa je taj jezik govori te?no i bez pogreke. Bio je iznimno hrabar i imao prirodni autoritet, jer je u najteim bitkama izravno sudjelovao kao borac. Vojska mu je vjerovala. I Hrvati i Muslimani. Nije bio optere?en ?injenicom da zapovijeda postrojbom HVO-a, za njega su bile vane samo dvije stvari: da ispred sebe ima zajedni?kog neprijatelja i da brani isti uplaeni narod. Alaha je ostavio nebu, a politiku onima u Sarajevu. * General Praljak sjedio je u svom uredu na Kreimirovom trgu u Zagrebu. Bilo je rano poslijepodne. Lipanjsko sunce padalo je u sobu, mijeaju?i se sa sitnim ?esticama praine, koju ina?e ?ovjek ni ne primje?uje. Pomalo mu se spavalo. Bilo je to njegovo vrijeme. Spavao je brzo i duboko, a to zna?i malo ali temeljito. Nekoliko sati po no?i i ?etrdesetak minuta po danu. I bio je kao nov. Pogledao je na sat, vidio da jo ima dvadesetak minuta, podigao slualicu i rekao tajnici - Dobro, neka u?e! Bio je to Nijemac po imenu Horst. Negdje iz Donje Bavarske. Mogao je imati izme?u dvadeset i pet i trideset godina. Nosio je uniformu HVO-a, pomalo naklapao hrvatski, no s Praljkom je govorio njema?ki. Poznavali su se otprije. Zapravo, vidjeli su se prvi put prije nekoliko mjeseci. Horst je doao u Zagreb i silom htio u Hrvatsku vojsku. Ali nije bio ni pustolov, ni ugursuz, ni pas rata. Vjerovao je da se Hrvati bore za pravednu stvar i htio im je pomo?i. Moda i pod dojmom njema?kog ujedinjenja, one euforije koja je devedesete zahvatila Nijemce, kad se ?inilo da nema ni?ega to moe, ili smije, osujetiti pravo naroda da bude slobodan. Deutschland einig Vaterland! I pod dojmom bitke koju su Genscher i kancelar Kohl vodili za priznanje Hrvatske i napokon uspjeli godinu dana kasnije. Praljak nije znao kamo bi s tim momkom, pa ga je poslao u Slavoniju, a od tamo je otiao u 103. derventsku brigadu. Sad je bio tu, oja?en zbog stanja na bojinici. - Sve je to loe, tamo je rasulo, nema koordinacije. ?ista katastrofa. Disaster, Herr General! Ovaj mu je pokuao re?i da u ?akovu ima generala Stipeti?a, neka se njemu obrati, no Horst nije htio ni ?uti. Molio ga je da po?e s njim, da vlastitim o?ima vidi kako stvari stoje. Praljak se malo ne?kao, ali je pred sobom imao ozbiljnog i ?asnog momka pa je na kraju rekao - Einverstanden! Krenuli su jo istu ve?er, vozili se satima po podravskoj magistrali, preno?ili u nekom naputenom hangaru i ujutro bili u Slavonskom Brodu. Oko osam sati otiao je u zapovjednitvo, a straar ga na vratima pitao je li najavljen. - Ovo nije hotel, vole jedan! Zna li ?itati oznake na ramenima!? - izderao se svojim tekim glasom i jedva suspregnuo da ga ne odalami. U hodniku je primijetio mlade ene u savreno skrojenim uniformama kako idu gore dolje, izlaze i ulaze u kancelarije kao da su u kakvoj avio-kompaniji. Bile su izazovne u tim pripijenim uniformama, ali mu se sve to skupa nije svi?alo. Iako se teko susprezao da privla?noj eni ne dobaci kakav kompliment, ovo tu ga je uznemirilo. Nije mu pristajalo uz ono to je slutio da se doga?a s druge strane mosta. I pukovnik tefanek djelovao je jednako fino i ugla?eno. Bio je gromada od ?ovjek kao i Praljak, samo crn i s brkovima, koje je lagano dodirivao za vrijeme razgovora. Pripovijedao je kako je sve pod kontrolom, da nema ve?ih problema, a ostalo ?e se ve? rijeiti. Ponudio ga pi?em, pokazao mu karte i ljubazno se smjekao. Praljak se sve vie mrtio, rekao - U redu, a sad idem prijeko! - i otiao. Ubrzo se osvjedo?io da ovi tu nemaju pojma o tome da Derventa pada, da je 103. brigada u rasulu, da su ljudi po umama. U me?uvremenu je otiao u Zagreb, pokupio svoje momke -satniju 2. gardijske brigade, de?ke iz Virovitice i Vukovara. Njih moda tristotinjak. I vratio se. Kao dragovoljac! Nakon desetak dana u dnevnik je zapisao: "Pri uvo?enju satnije na poloaje kod Bosanskog Broda vidio sam ljude u jarcima, iscrpljene i izlu?ene, bez ikakvih fortifikacijskih crta. Svakog dana i no?i Srbi su negdje probili crtu, mi ju s mukom zakrpamo, tu?emo se, skinemo pokoji tenk, ali nita vie. Pokuao sam od zapovjednitva u Slavonskom Brodu dobiti bager, ili rovokopa?, vre?e za pijesak, kako bih utvrdio crtu, ali nikada nita nisam dobio. S takvom organizacijom ne?emo se mo?i odrati. Rasulo i trule na sve strane. Neku no?, negdje oko dva sata, nabasao sam na pedesetak ljudi. Bili su to Zmajevi od Bosne, uglavnom Muslimani. Napustili su poloaje pod punim naoruanjem. Pitao sam ih tko im je zapovijedio da se povuku, a oni mi odgovorili - General Praljak! Spopao me bijes, dreknuo sam - Ja sam general Praljak, mar natrag na poloaje! - Svi su se razbjeali, vratila su se samo petorica". Bio je po?etak srpnja. Sunce je prilo. Srpski tenk je ispalio granatu, jedan je momak odmah poginuo, drugom je otrgnula nogu. Svena Lastu, glumca, rapnel je ranio u le?a. I prije toga su momci ginuli, Praljak je bjesnio. Psovao i strijeljao o?ima, gestikulirao ru?etinama. Ovaj posljednji doga?aj posebno ga je pogodio. Nigdje saniteta, nikakve organizacije, sve je morao sam, gotovo privatno organizirati. A onda se pojavio general Stipeti?. U koli u Novom Selu. Ba kod njega. Sav bijes, sav jad, svu frustraciju koju je danima nosio i koja ga je prodirala, iskalio je sada na tom ko?atom licu. - Pa je li ti znade u kakvom je stanju bojinica, to se tu deava? Ljudi mi ginu bez veze, zbog vas gore! Sve ste usrali, sve se raspalo, nikoga nema, ?etnici su nam raznijeli desnu stranu.... Stipeti? je sve mirno sluao, a onda se pribliio stolu, udario akom o nj i dreknuo - Tu ?emo onda 108.! - pogledavi Praljka s izrazom lica koje je odavalo neko prigueno zadovoljstvo. Ovaj je na ?as stao, gotovo se zahliknuo od bijesa, pa doslovno poludio. Po?eo je bacati sve sa stola to mu je dopalo aka, psovati da ni sam vie ne zna koga. U djeli?u sekunde poeli Stipeti?a ?epati za vrat, da mu pokae gdje je ta njegova 108.! Da mu utuvi u tu oficirsku glavu da se ovako vie ne moe, da na karti moda ima sve brigade, ali da je ovdje druga pri?a. Nakon sedamnaest dana, koliko je sve skupa ratovao u Bosanskoj Posavini, Praljak se 8. srpnja vratio u Zagreb. A u dnevnik zapisao: "Sa svojim momcima uspio sam odrati crte kakve sam i zatekao. Ali mi je postalo jasno da u postoje?im okolnostima to na dulji rok nije mogu?e. Jedini spas za Posavinu bio bi da se tamo poalju ?etiri do pet zapovjednika a la Gotovina, Crnjac, i sli?ni i da se u?ini isto to je u?injeno u Hercegovini: brzo utvrdi crta i uspostavi efikasni ustroj". Preuzeto sa:http://www.hercegbosna.org/ostalo/kronika.htm Make Money Online : http://ow.ly/KNICZ

Make Money Online : http://ow.ly/KNICZ

Komentari
Dodaj Novi RSS
christian prayers  - Junaci i domoljubi???Izdaja Posavine   |2018-09-13 15:07:05
How on earth could this type of thing happen? I'm super on the same side as you. Colors seem way brighter when you post new content. I'm probably going to purchase a bean bag chair this afternoon. I found you while on Facebook.

http://knightsprayer69245.thezenweb.com
Marketing Consultant  - Junaci i domoljubi???Izdaja Posavine   |2018-09-13 03:17:21
{Excellent write up you have got here.|I bet you would like Washington.|I simply have to tell you that I love your websites website.|magnificent work, keep it up.|How might someone more effectively communicate this idea to a group that have an opposite viewpoint?|This website provided me some super useful information.|I have almost no doubt that it is extremely hard to use this knowledge in the real world.|How many times a day do you use your real estate and do you still love it?|This is a very great tip, especially to people new to the subject.|Greetings from Oklahoma!|I'mofficially impressed, I need to say.|I had to take a break from cleaning carpet to write your article.|This excellent blog truly has all of the info anyone could need.|I really enjoy the info you gave here.|I kind of disagree with the first You really need to be considered a leader in this industry. After reading at a number of the articles on your website, I seriously enjoy your style of blogging. {You are like the cookies to my tasty milk.|You really appear to know a lot about this subject.|I got to bookmark this website.|This will be helpful to everyone who sees it.|I just discovered your blogs on Tuesday.|A big thanks for your article.|I found this site by luck.|If you can, write me an Email and we will chat more because I have an idea I think you might like.|I always get excited thinking about new articles from you.|I'm really bored to death at work so I made up my mind to browse your blog on my work computer during lunch break.|You sure have a lot of info on this subject.|I wished you were closer to me so we could hang.|Thank you for sharing these interesting website with us.|Have you tested your theory?|I truly appreciate your work and I will return for your new posts.|You really have a great brain.|I've been looking almost everywhere online for thisinfo.|This is a very well written website.|I was checking out a android app earlier but I still I only read about halfway through this write up and I'll take a look at the rest of the blog post when I get to school. You really need to create more new articles because I'm certain a lot of people depend on your site as a source for the latest insider news for the field. {I will be sure to bookmark this website, I will definitely come back all of the time.|This really cleared this up for me.|You look at this from far more than one view point.|I could have sworn I've been to this site at some point before.|I really love your writing style and how well you express your concepts.|Thank you for writing this mind blowing write up.|Twitter experts would agree with your posts.|I have read a few good things here.|I am going through some of these same issues as well.|There simply has to be another resolution then the choices you've presented here.|Your blog has some conflicting viewpoints when compared to the other articles I have read.|A excellent blog.|I am reading your website while camping.|This blog is always mentioned when I talk with people about this subject.|When I first purchased a marketing consultant I had no idea what to expect.|Your blog looks just like my old one.|I'll discuss this site with my Reddit meet up.|I enjoyed your points.|I just randomly found your pages.|I would like to encourage you to definitely continue your great work because you are very talented.|Will you be writing any more blogs on this subject? Because I'd sure like to discover more about this.|I must say, I really like what you have done here. I'm addicted to your points.

https://bit.ly/2OLQVsp#Marketing-Consultant
mobile apps  - Junaci i domoljubi???Izdaja Posavine   |2018-09-11 11:07:32
{I have truly enjoyed reading your blog posts.|You really seem to know a ton about this topic.|I was shopping for a bean bag chair the other day but I still Your creative potential seems limitless. {I applied your tips to my life and they worked really well for me.|Exceptionally well written article!|Seeing this made me spit up tea on my computer.|What you have achieved here on your blog could have an impact on the industry.|I'm probably going to purchase a mobile app tomorrow.|Thanks for another fantastic article.|Thanks for putting this up on your blog.|This seems to go against what I've heard, I'm going to go ahead and try it out then I will tell you what happened.|You active on Pinterest?|There sure must be some type of really addictive aspect about this blog because I can't stay away for more than a day or two without reading it.|You really cleared this question up for me.|I tend to disagree with the last Is there anything else I could look at to learn more about this topic? It’s really simple, yet really effective for some people. I have recently been looking at a few cbd oil articles because I'm trying to figure out what one I should purchase.

http://best-bar-apps59269.blogolize.com/5-Easy-Facts-About-best-bar-in-San-Francisco-Described-13243480
public relations  - Junaci i domoljubi???Izdaja Posavine   |2018-08-19 17:47:32
{There simply has to be some other option then the ones you have laid out here.|I am not sure where you are getting your info, but great topic.|I tend to disagree with the second A ton of info to think about. {I would sure like to know some additional info.|You've really changed my mind on more than a few things that I have thought were true for all my adult life.|Just wanted to say fantastic write up!|You are totally right on with this.|I want to encourage you to definitely continue your great work because you are very gifted.|About how many blog posts does your team usually write in any given week?|My mom said they really love your posts blog.|I truly appreciate individuals that do what you are doing.|I simply have to let you know that I am super impressed.|I might not understand very much on this subject matter but I will come back to this website so I can discover more.|I have written down your suggestion and I plan on applying it next time I'm at work.|I was looking into a marketing consultant earlier but I still This work is great! Well this is odd, your website was loaded when I opened my browser. Other then that, great site! You got to keep doing what you've been doing. I really enjoy your writing style and how well the concepts are communicated.

https://bit.ly/2JGy4Mv#Public-Relations
cbd oil  - Junaci i domoljubi???Izdaja Posavine   |2018-08-17 05:41:31
I subscribed to your mailing list yesterday and I was curious about how often e-mails are sent out. There are certainly a lot of things to take into consideration. Your stuff is like health food for my mind. If you can, shoot me an email and we will talk more because I have an idea I think you might like.

https://bit.ly/2NQmq4M
menage a trois dildo  - Junaci i domoljubi???Izdaja Posavine   |2018-08-15 13:11:29
"Well I sincerely liked reading it. This subject procured by you is very useful for good planning."

http://fiverr.com/eebest8
android apps  - Junaci i domoljubi???Izdaja Posavine   |2018-08-01 04:37:09
Without proper research, your readers will not be interested and you could lose credibility. Your blog is absolutely on point! Are there any scientific articles on this subject or any closely related subjects? You really have an amazing way of thinking about things. After reading your stuff I am scared I might never be the same.

https://www.kiwibox.com/bulbglider2/blog/entry/110582055/auf-der-jagd-nach-qualitat-bei-den-unzahligen-kratomsorte/
retreat Activities  - Junaci i domoljubi???Izdaja Posavine   |2018-07-28 01:55:54
I'm going to highly recommend this blog to all my friends. You've really opened my mind to different views on this topic with interesting and insightful content. This will definitely be very useful for me when I get a chance to start my own page. I simply got to tell you, I am really impressed. I seriously appreciate individuals like you.

http://allinclusivevacation71356.full-design.com
gym membership  - Junaci i domoljubi???Izdaja Posavine   |2018-07-26 03:35:14
I seriously appreciate individuals that do what you are doing. This is what I'm trying to find. I bet anything you sweat glitter. Do you believe your write ups you post have really had any lasting effects on the world? I believe they probably could.

http://fitness-apps60471.full-design.com
1st vibrator  - Junaci i domoljubi???Izdaja Posavine   |2018-07-26 00:47:09
"Do you have a spam problem on this website; I also am a blogger, and I was wondering your situation; many of us have developed some nice methods and we are looking to exchange methods with other folks, please shoot me an email if interested."

https://www.youtube.com/watch?v=oEXzD4ZRpvU
Komentiraj
Ime:
Email:
 
Naslov:
 
:angry::0:confused::cheer:B):evil::silly::dry::lol::kiss::D:pinch:
:(:shock::X:side::):P:unsure::woohoo::huh::whistle:;):s
:!::?::idea::arrow:
 
Molim unesite anti-spam kod sa slike.

!joomlacomment 4.0 Copyright (C) 2009 Compojoom.com . All rights reserved."

 
 
 
 

Tko je na Chatu
  • No users online
Iz Galerije
dsc02618
dsc02618
Anketa
Najnoviji komentari
www.Pik.ba

 

Zupni Ured Prud * Administrator * joomla * www.studiom.ba